IZVOR: Glas Istre
Fotografija: snimio M. MIJOŠEK
U razgovoru s najpoznatijom pulskom aktivisticom, dugogodišnjom predsjednicom Zelene Istre Dušicom Radojčić, kao najizglednijom kandidatkinjom iz redova Možemo! za svibanjsku izbornu utrku u Puli, saznajemo koji su budući koraci pulskih možemovaca. Bilo je govora o mogućim koalicijama, o načinu vođenja kampanje, ključnim politikama, identitetu Pule, Zelenoj Istri, IDS-u, ali i Kaštijunu, napretku, aktivizmu…
– Izgleda da je došlo vrijeme za istarsku priču stranke Možemo.
– Da, došlo je vrijeme da istarska politika konačno dobije zelenu ljevicu. Namjera nam je pretvoriti Pulu u grad koji živi na moru, u grad novih ideja i zelenog razvoja, s visokom kvalitetom života i po mjeri svih Puležana i Puležanki. Ako želimo takvu promjenu, nužno je preuzeti odgovornost za upravljanje gradom.
– Jasno je da izlazite na izbore samo u Puli.
– Sada najavljujemo izlazak na iduće lokalne izbore u Puli, a gdje će Možemo! u Istri još izaći na te izbore, to ćemo na vrijeme najaviti.
– Tko sve čini pulski ogranak stranke Možemo?
– Inicijativnu grupu Možemo! Pula čine ljudi koji su svoje karijere izgradili bez pomoći politike i koji su se i prije istaknuli društvenim angažmanom. To su ljudi koji su osjetili potrebu djelovati i mijenjati svoj grad, promijeniti politiku koja je Pulu dovela u stanje propadanja u kojem se danas nalazi.
– Koliko vas je trenutno?
– Inicijativnu grupu čini desetak ljudi. Obuhvaćamo različite generacije i podjednak broj muškaraca i žena.
– Na čije glasove računate?
– Vjerujemo da će naša politika imati veliki mobilizacijski potencijal upravo za one koji nisu do sada izlazili na izbore jer nisu vjerovali da postojeće političke opcije mogu potaknuti željenu promjenu.
– Zašto vam je trebalo toliko vremena da se formirate i izađete u javnost?
– Prilikom formiranja naše inicijativne grupe vodili smo se kvalitetom izbora ljudi, a ne brzinom. Želimo izgraditi snažnu lokalnu organizaciju i kvalitetnu priču koja će omogućiti dugoročno djelovanje i principijelnost oko tema koje zastupamo.
– Pričate o Inicijativnoj grupi. Možete li to malo pojasniti?
– Možemo! želi uvesti novi model uključivanja građana u politiku koji do sada u Hrvatskoj nije primjenjivan. Građani ne moraju nužno biti članovi stranke. Mogu biti aktivni i djelovanjem u široj platformi koja okuplja podržavatelje. Takvim uključivanjem stječu pravo sudjelovati u iznalaženju rješenja o ključnim političkim pitanjima koja ćemo u javnosti zastupati. O svemu se zajednički raspravlja i donose odluke.
– Imate li kriterije za članstvo?
– Članstvo u stranci je otvoreno prije svega onima koji se potvrde aktivnim djelovanjem u zajednici. Na taj način svoje političko djelovanje utemeljujemo na aktivnom uključivanju građana koji se vode načelima održivog razvoja i društvene pravde, a ne ostvarivanjem pojedinačnih interesa. Stranka je osnovana jer se želi graditi snažna i otporna politička organizacija, što pojedinačne političke inicijative koje na izbore izlaze kao nezavisne liste sigurno ne mogu postati.
– Dugo vremena ste vodili Zelenu Istru, a prošle ste godine napustili vodeću poziciju u njoj. Svima je bilo jasno da kreće vaš politički angažman. Od kada to planirate?
– S obzirom na aktivnosti koje sam provodila u protekla dva desetljeća u Zelenoj Istri, shvatila sam da postoji velika podrška javnosti tim aktivnostima i ciljevima, da putem udruge ne ostvarujemo u željenoj mjeri ciljeve za koje se zalažemo te da ne postoji politička opcija koja se bavi tim temama. Onda se pojavila stranka Možemo!, koja je i nastala iz istih razloga. Vodeći ljudi iz te stranke kolege su i kolegice s kojima sam se godinama borila protiv devastacije i privatizacije priobalja i investitorskog urbanizma od Dubrovnika, Splita i Šibenika do Pule te u mnogim drugim kampanjama i akcijama koje su za cilj imale zaštitu javnog interesa i dobara. U svibnju 2020. godine je na mjesto predsjednice udruge izabrana iskusna i sposobna aktivistica Irena Burba. Odlazak s funkcije predsjednice omogućio mi je da počnem razmišljati o eventualnom političkom angažmanu. Taj je proces odlučivanja uzeo svoje vrijeme.
– I onda ste odlučili da te ciljeve pokušate provesti putem politike?
– Odluka o ulasku u politiku je sa sobom nosila mnoge razumljive dvojbe jer se radi o sasvim drugačijem obliku djelovanja. Kod nas se politika u tolikoj mjeri kompromitirala da se ljudi teško na to odlučuju. Često se ne raspravlja o stavovima i argumentima, već se koriste podmetanja i prelazi se često granica čak i minimalne korektnosti i pristojnosti. Možemo! je do sada pokazao da postavlja nove, daleko više standarde političke komunikacije i to se sve više prepoznaje. Svaki dan slušamo o nepravdama, pljačkanju, lošoj upravi, novim skandalima koji nemaju pravedni sudski epilog. To je dovelo do apatije u društvu i bijega od politike, ali bijeg nije rješenje. Stalno smo čekali nekoga tko će zastupati naše ideje i na kraju smo zaključili da smo taj netko – mi.
– Ostajete u Zelenoj Istri?
– Ostajem zaposlena u udruzi na istim poslovima kao i prije. Zelena Istra je oduvijek pazila na političku nepristranost i nije nikada javno podržala ili financirala niti jednu stranku, pa tako neće ni u budućnosti.
– Hoće li nastavak rada u Zelenoj Istri biti uteg političkom djelovanju, ili obrnuto?
– Kao zaposlenica Zelene Istre koristim Ustavom zagarantirano pravo da se u svoje slobodno vrijeme politički angažiram. Pitanje sukoba interesa otvara se ukoliko političkim angažmanom udruzi u kojoj radim dajem posebne privilegije. Situacija će u praksi biti možda suprotna – moj angažman bi na rad udruge mogao djelovati otežavajuće. Zagovarajući političke ideje stranke Možemo! zastupat ću ideje i stavove koji su potpuno u skladu s ciljevima Zelene Istre. Danas imamo političke dužnosnike i na najvišim funkcijama koji su zaposlenici npr. obrazovnih institucija, policije, bolnica i nitko ne dovodi u pitanje njihov politički angažman. Sudjelovanje u predstavničkom tijelu nije profesionalna pozicija, već većina vijećnika obavlja svoj primarni posao uz predstavnički. Sadašnji pulski gradski vijećnici također negdje rade, pa ako ste meni postavili to pitanje, nadam se da ćete i njima.
– Hoćete li se kandidirati za pulsku gradonačelnicu?
– Još je rano za dati taj odgovor. Sada smo u fazi formiranja lokalne grupe Možemo! Pula i započinjemo s prikupljanjem najšire javne podrške. U tom će se procesu, kao i u razgovorima s potencijalnim partnerima, iskristalizirati i najbolji kandidat koji može garantirati političke promjene u Puli. Naravno, za odluku o kandidaturi je potrebna i odluka naše stranke koju donose svi članovi na prijedlog lokalne grupe.
– Hoćete li izaći na izbore samostalno ili kao dio šire koalicije?
– Nakon konzultacija sa svim lokalnim grupama na razini cijele platforme odlučili smo da se pregovori za lokalne izbore otvore s Novom ljevicom i Orahom kao našim dosadašnjim partnerima. Naša se inicijativna grupa tek predstavila, a susrete s lokalnim predstavnicima ovih dviju stranaka planiramo održati uskoro. S Radničkom frontom nećemo ići zajedno na lokalne izbore, a u budućnosti ne isključujemo neki vid suradnje.
– Postoji li mogućnost suradnje s pulskim SDP-om?
– Ne mislimo ići u predizbornu koaliciju s SDP-om. Prvo moram nešto reći o široj slici. Socijaldemokrati u Hrvatskoj, ali i širom Europe, nemaju odgovor na sistemske krize kojima danas svjedočimo, time prvenstveno mislim na nove rizike za društvo potaknute klimatskim promjenama koje će naglasiti postojeće društvene nejednakosti. Potrebno je graditi društvo koje će biti otporno za te izazove i brinuti o slabijima, a u njima ne prepoznajem ideje koje idu u tom smjeru. Oni su zapravo liberalna stranka. Izgubili su svaku vezu s društvenim skupinama koje su trebali predstavljati. Mobilizacijska snaga svake ljevice trebali bi biti društveni pokreti – okolišni, studentski, ljudskopravaški, mirovni i u lokalnom kontekstu naročito oni koji se bore za pravo na grad, a ta je veza u SDP-u davno pukla, ako je ikad postojala.
– Možete li pojasniti? Što konkretno zamjerate istarskom SDP-u?
– U Istri su izgubili vjerodostojnost zbog koalicije s IDS-om, predugo su im držali ljestve. Ne možemo zaboraviti da su podržali projekt Brijuni rivijera, da je njihova Vlada zagovarala izgradnju Plomina C i privatizaciju autocesta, kao ni to da je pulska predsjednica ušla u Sabor na listi SDP-a u koaliciji s IDS-om i HSS-om.
– A nakon izbora?
– Sad se time ne bavimo. Cilj nam je postići što bolji rezultat i postati vodeća politička opcija u Puli za sve one koji žele novu, drugačiju i prije svega sadržajniju politiku.
– S kime sigurno nećete koalirali?
– Ne vidimo nikakvu opciju za koaliranje s IDS-om, HDZ-om i drugim strankama desnice.
– Ostali politički akteri još kalkuliraju i ne izlaze s imenima za izborne liste, kao ni vi. Koga očekujete na drugoj strani barikade?
– Ne bavimo se time, svejedno je tko je s druge strane. Ne mislimo imati kampanju u kojoj ćemo se baviti komentiranjem drugih, nego ćemo se usredotočiti na izlaganje svojih ideja i rješenja.
– Kakvu kampanju planirate voditi? Hoće li naglasak biti na kritiziranju IDS-a?
– Ne. Mi smo nezadovoljni kako su oni vodili Pulu i zato se sada uključujemo u politiku. Oni su sve ove godine pokazali što znaju i mogu, pa i stanje u gradu govori o njihovoj nesposobnosti. U kampanji ćemo nuditi rješenja za probleme koje su stvorili. Napredak nije moguć bez promjene, a pravih promjena ne može biti bez nove političke snage. Netko tko je 30 godina na vlasti ne može proizvesti promjenu – njima je stalo jedino da se nikakva promjena ne desi. Zato smo mi tu da to okončamo.
– Što najviše zamjerate aktualnoj vlasti u Istri?
– Oni su “zaslužni” što su Puležani i Puležanke izgubili povjerenje u demokratske procese odlučivanja i djelovanje za opće dobro. Što se politika poistovjetila sa servisiranjem klijentelističkih mreža i privatnih interesa. Što su ključne funkcije prepustili nekompetentnim ljudima koji nisu znali iskoristiti i razviti mnoge potencijale koje Pula ima i doveli je u stanje dugogodišnje stagnacije, raširenog pesimizma i rezignacije te iseljavanja stručnih kadrova zbog nedostatka perspektive.
– Možete li nabrojati bar tri stvari koje IDS dobro radi?
– Ne mogu se sjetiti. Ali ako ih budemo prepoznali, dobre stvari nećemo odbacivati već ćemo ih nadograđivati. Gradska vlast mora osigurati funkcioniranje u onim područjima za koja imaju nadležnost kao što su stanovanje, urbanističko planiranje, komunalne usluge, socijalna skrb, briga o djeci itd. Minimum je da se te obaveze izvršavaju na djelotvoran, pravedan i socijalno osjetljiv način, što trenutno nije slučaj. Ispunjavanje manjeg dijela tih obaveza nije nešto čime bi se trebalo hvaliti.
– Koliko mandata očekujete u pulskom Gradskom vijeću?
– Pravo je vrijeme za promjenu i očekujemo puno od ovih izbora – dovoljno za pobjedu u Puli.
– Koje su ključne politike s kojima planirate otvoriti kampanju?
– Razvojni model koji zastupamo demokratizira zajednicu, jača energetsku i prehrambenu neovisnost, osnažuje zdravlje i osigurava slobodu izražavanja i kulturno-umjetničko stvaralaštvo. Unaprijedit ćemo obrazovanje, poticati istraživanja i inovacije, te pripremiti gospodarstvo za zelenu budućnost i jačanje lokalnog razvoja. Pulu želimo pretvoriti u zeleni grad, privlačan za život i poslovno i društveno djelovanje, u kojem će svi imati jednake prilike i u kojem će svatko moći ostvariti svoje potencijale neovisno o stranačkoj pripadnosti. Grad koji će brinuti za svoju djecu i voditi računa o njihovoj budućnosti i grad koji će svojim starijim građanima osigurati svu potrebnu skrb. Nikoga više nije potrebno uvjeravati u klimatske promjene, one su postale središnji izazov naše generacije. Nijedna lokalna sredina ih neće moći izbjeći i zato već sada moramo djelovati kako bismo spriječili posljedice klimatskih promjena na društvo i ekonomiju, nudeći provediva rješenja kojima ćemo izgraditi uspješniji, solidarniji i otporniji grad.
– Kapital. Kako ga staviti u funkciju a da se ne naruši priroda?
– To je jedna od bitnih točaka našeg programa – osigurati razvoj uz ravnotežu dobre poslovne klime i grada ugodnog za život. Definirat ćemo koje vrste gospodarskih grana i struka želimo privući, a zatim ćemo koordinirano djelovati na privlačenje investicija. Moramo pripremiti naše gospodarstvo za održivu zelenu budućnost, ojačati konkurentnost i zaštititi okoliš. Zato se naš program zasniva na ideji kružnog gospodarstva.
– Što je kružno gospodarstvo?
– Kružno gospodarstvo pretpostavlja npr. preobrazbu otpada, kojeg nam ne fali, u visokokvalitetnu sirovinu i njegovu ponovnu upotrebu u proizvodnji novih proizvoda. Cilj nam je da zajednica dobije mogućnost sudjelovanja u održivoj, inkluzivnoj i rastućoj ekonomiji u kojoj se rad cijeni a poslodavac doprinosi zajednici i očuvanju okoliša. Naši strateški prioriteti su zeleno poslovanje i radna mjesta. Favorizirat ćemo brownfield investicije tj. revitalizaciju napuštenih prostora i zgrada, umjesto zauzimanja zelenih ili poljoprivrednih površina. Brinut ćemo da investicijski projekti rezultiraju povećanjem kvalitete života građana, čuvajući pritom okoliš i zdravlje.
– Što planirate glede turizma?
– Turizam mora prvenstveno biti održiv i u funkciji povećanja standarda i kvalitete života, tj. turizam dodanu vrijednost mora ostvariti za lokalno stanovništvo, ujedno štiteći prirodnu i kulturnu baštinu. Zato ćemo razvoj turističke djelatnosti planirati na način uravnotežen između potreba turističke industrije i lokalnog stanovništva, primjerice u opskrbi električnom energijom, vodom, očuvanim priobaljem, zaštitom prirode, gospodarenju otpadom, protočnim kretanjem, bez betonizacije i pretjerane gradnje koja zauvijek uništava prostor i umanjuje atraktivnost turističke destinacije.
– Kakav identitet treba njegovati Pula?
– Dugoročna uspješnost grada zahtijeva diversifikaciju gospodarskih aktivnosti da bi se smanjila njegova ovisnost i rizik od neuspjeha uslijed kriza i promjena. Ovisnost o turizmu može biti pogubna. Korona-kriza nam je to na najgori mogući način pokazala. Grad treba veći imunitet, ekonomsku otpornost, potrebna mu je dugoročna održivost. Pula je puno vremena izgubila na neuspješnim kratkovidnim vizijama stavljanja cjelokupnog priobalja u funkciju isključivo turizma. To ćemo promijeniti. Pulu želimo učiniti privlačnom u svim segmentima, od zapošljavanja, zdravlja, sigurnosti, obrazovanja, zabave, kulture, rekreacije, sporta i čistog okoliša.
– Kakav je vaš stav o budućem Islamskom kulturnom centru?
– Apsolutno ga podržavam.
– Koji je vaš stav o Kaštijunu?
– Istarska županija i Grad Pula, vlasnici Kaštijuna, ignorirali su višegodišnje prosvjede i argumente građana protiv lokacije i tehnologije Centra za gospodarenje otpadom. Sve na što su građani upozoravali pokazalo se točnim. Danas Kaštijun ugrožava zdravlje, dovodi u opasnost gospodarske aktivnosti od kojih živi puno stanovnika u okruženju te je umanjio vrijednost njihovih nekretnina. To je posljedica nekompetentnosti vladajućih. Uz sav ogroman novac uložen u Kaštijun, a koji se i dalje nerazumno troši za nadogradnju, kao rezultat imamo smrad, otpad odbačen po ulicama i prirodi. Posljedično moramo plaćati kazne zbog nepostizanje ciljeva odvojeno prikupljenog otpada u Puli – gotovo milijun kuna samo za 2019. godinu.
– Što predlažete?
– U našim redovima imamo jednu od vodećih stručnjakinja za pitanje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, pa znamo kako uspostaviti učinkovit sustav koji će dovesti do uklanjanja smrada, smanjenja količine otpada i pravedne naplate. Od otpada je sadašnja politika stvorila samo veliki problem, svaljujući svoju neučinkovitost na teret građana. Mi znamo kako gospodarenje otpadom pretvoriti u priliku.
– Koliko “Zagreb” ima utjecaj na vas? Na koji način čelnici Možemo! sudjeluju u vašem radu?
– Možemo! je municipalistička platforma, odnosno bazira se na ideji da se ovlasti za upravljanje gradom moraju dati lokalnom stanovništvu uz što manji utjecaj viših razina i da se transformacija mora dogoditi iznutra, aktivacijom građana i “pravom na grad”. Suradnja i povezanost s drugim lokalnim sredinama je prirodna i potrebna, kao i koordinacija i usuglašavanje zajedničkog djelovanja.
– Kako netko tko je formiran kao aktivist može biti dobar političar? Te su dvije pozicije često u konfliktu. Vi imate karakter aktivista.
– Žao mi je što se nastavlja s tom tezom da se građanski aktivizam kosi s političkim angažmanom. Taj su spin vjerojatno podmetnuli oni koji se boje aktivista u politici. Aktivizam je pozitivna osobina, naročito u neuređenim državama poput naše u kojima se građani moraju samoorganizirati da bi ostvarili prava koja im pripadaju po zakonu, a vlast ih ne osigurava. Što bi se dogodilo da se građani nisu organizirali i aktivirali u Petrinji?
U 20 godina aktivističkog angažmana pokazala sam koje vrijednosti i ciljeve zastupam. Ulaskom u politiku nisam promijenila ciljeve već učinkovitost metoda kojima ih namjeravam ostvariti. Kao aktivistica sam se borila za demokratsku odgovornost vlasti, sudjelovanje građana u odlučivanju, ekološku održivost i društvenu pravdu. Za to ću se sada zalagati putem politike.
– Ima li sličnih primjera u svijetu?
– Svijetli primjeri su aktivistica Ada Colau, gradonačelnica Barcelone, poznati okolišni aktivist Nicolas Hulot koji je 2017. postao francuski ministar zaštite okoliša i, naravno, Tomislav Tomašević, bivši predsjednik Zelene akcije i najbolji kandidat za gradonačelnika Zagreba. Imamo kao primjer i Sandru Benčić koja je podigla standarde rada u Saboru i općenito političke komunikacije.
– Javnost vas vrlo često percipira kao antiprotivnu svakoj vrsti promjene, napretka, investicija.
– Ako pod napretkom, promjenom i investicijama mislite na davanje dijelova pulskog priobalja u koncesije na 99 godina i pretvaranje velikih dijelova pulske obale u turističke resorte zatvorenog tipa s golf igralištima – da, tome se protivim jer to nije razvoj, to je neokolonijalizam. Razvoj mora biti razvoj za sve, a ne samo za neke, razvoj uključuje ne samo ekonomsku nego i društvenu i okolišnu komponentu. Nužan je prelazak na tzv. zelenu ekonomiju koja štedi resurse, povećava društvenu jednakost i smanjuje rizike za okoliš. To što je taj pojam i praksa, već uvelike u primjeni u razvijenim gradovima, ovdje nepoznat, zasluga je dosadašnje vlasti i njihovog načina upravljanja gradom.
– Kako ćete financirati predizbornu kampanju?
– Donacijama građana i vlastitim sredstvima stranke.
– Što imate od imovine?
– Imam stan, auto iz 2003. i motor iz 2007. godine.
– Imate li druga primanja, osim onog u Zelenoj Istri?
– Nemam.
IZVOR: Glas Istre