Dušica Radojčić rođena je u Puli, gdje je završila osnovnu i srednju, ističući se školskim uspjehom i sportskim aktivnostima. Oslobođena polaganja mature zbog izvrsnih ocjena, upisuje se na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i stječe zvanje diplomirane politologinje. Nakon svršetka studija seli u Italiju, gdje boravi jedanaest godina, a potom još godinu dana provodi na Tenerifima u Španjolskoj, gdje se posvećuje svojoj velikoj strasti – ronjenju.
Odlučuje se na povratak u svoj rodni grad Pulu. Ronjenje odnosno duboki uvid u stanje obale i podmorja postaje motiv njenog angažmana u okolišnoj udruzi Zelena Istra, koja u to vrijeme okuplja samo volontere. Uspješno prikuplja sredstva i pretvara Zelenu Istru u okolišnu organizaciju s profesionalnim timom prepoznatljivu u cijeloj državi, a sama postaje istaknuta aktivistkinja, stajući na stranu građana i javnog interesa. Predsjednica Zelene Istre postaje 2002. godine i ostaje na toj funkciji do 2020. Dugogodišnja je voditeljica dva programa udruge – Demokratizacija, dobro upravljanje, zaštita javnih i zajedničkih dobara i sudioničko upravljanje, kojemu je cilj zastupanje javnog interesa u upravljanju javnim dobrima i uslugama, te Okolišna demokracija kojemu je cilj promicanje prava javnosti na sudjelovanje u odlučivanju u pitanjima okoliša kao jednim od temeljnih prava demokratskih društava.
Stečene vještine i izvrsno znanja talijanskog i engleskog jezika omogućili su joj uspješno prijavljivanje, vođenje i sudjelovanje u preko 60 projekata, mnogi od njih europski, koji su obuhvaćali područja prostornog uređenje i zaštite prostora, zaštite Jadranskog mora, gospodarenja otpadom, zaštite javnih dobara, borbe protiv korupcije, prava javnosti na informiranje, sudjelovanje i pristup pravosuđu, zaštite prirode, edukacije djece, osmišljavanje i primjene oblika nadzora i upravljanja javnim dobrima i uslugama u kojima sudjeluju građani. Posebnu ekspertizu razvila je na području sudjelovanja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš, za što je pohađala stručno usavršavanje u Seulu i Stockholmu. Od 2007. do 2009. je na funkciji zamjenice predsjednika Sekcije za sudjelovanje javnosti Međunarodne organizacije za procjenu utjecaj na okoliš (IAIA – International Organizastion for Impact Assessment). Kao stručnjakinja za sudjelovanje javnosti u procjeni utjecaja na okoliš sudjeluje u EU projektu u Kini koji ima za cilj razviti kineske propise na tom području.
Vodila je i sudjelovala u brojnim lokalnim i nacionalnim zagovaračkim kampanjama kojima je zaustavljena gradnja stambenih zgrada u šumi Lungomare, gradnja stambeno-poslovnih zgrada u Parku grada Graza, gradnja pročistača na Lungomareu, golf igrališta u Istri, spriječena privatizacija hrvatskih autocesta, spriječen prijevoz ruske nafte preko Jadranskog mora, eksploatacija nafte u Jadranskom moru, izgradnja termoelektrane Plomin C na ugljen i dr.. Podržala je i surađivala s mnogobrojnim građanskim inicijativama za zaštitu okoliša i prirode, postavši najsnažniji glas u obrani prava na javnosti na sudjelovanje u odlučivanju o okolišu u Istri.
Osim zagovaračkog angažmana, posebnu pažnju posvećivala je stvaranju nedostajuće sudske prakse s područja zaštite okoliša, smatrajući da prava javnosti na informiranje i sudjelovanje ostaju samo papirnata ako se kod njihovog kršenja građani ne mogu osloniti na djelotvorno pravosuđe. Stoga je u ime udruge i u suradnji s građanima i drugim okolišnim udrugama pokretala sporove na sudovima (Plomin C, Plomin 1, LNG terminal na Krku), od koji su neki uspješno privedeni kraju – dva u slučaju golf igrališta u dolini rijeke Mirne podno Motovuna i dva u slučaju kamenoloma u Marčani.
U Društvenom centru Rojc ima istaknutu ulogu u osmišljavanju i uspostavljanju modela upravljanja u kojem su uključeni korisnici. Od 2008. predsjednica je Koordinacije DC Rojc, javno-civilnog tijela upravljanja, posao koji 13 godina obavlja volonterski. Model upravljanja Rojcem predstavila je i promovirala na brojnim domaćim i međunarodnim forumima (Berlin, Maribor, Beograd, Sarajevo, Skopje, Napulj, Beč, London itd.), gdje je Rojc stekao veliku prepoznatljivost i uvažavanje zbog uspješnog djelovanja u zajednici i inovativnog sudioničkog modela upravljanja. Uspjeh u uvođenju institucionalnih inovacija koje mogu osigurati građanski nadzor u upravljanju javnim dobrima i uslugama kako bi se smanjila korupcija, klijentelizam i nepotizam. može se primijeniti i na druge javne institucije i poduzeća.
Uredila je, pisala tekstove za više publikacija od kojih izdvajamo «Prijedlozi za poboljšanje sudjelovanja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja» (2017. za izdavača WWF Adria), te za izdavača Zelenu Istru «Preporuke za smanjivanje korupcije u upravljanju komunalnim poduzećima», (2017.), “Privremeno korištenje napuštenih prostora” (2016.), “Procjena utjecaja na okoliš: kako zastupati zaštitu okoliša na sudu” (2014.), “Lungomare – dio kolektivne memorije i osjećaja pripadnosti gradu: prilog kampanji protiv lociranja gradskog pročistača otpadnih voda na Lungomareu” (2012.), “Grad Rojc – Razvoj sudioničkog modela upravljanja Društvenim centrom Rojc kroz javno civilno-partnerstvo” (2011.), “Prekogranična procjena utjecaja na okoliš s osvrtom na poteškoće u provedbi i moguća rješenja za države Sjevernog Jadrana” (2009.), “Kako do djelotvornijeg sudjelovanja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš” (2008.), itd.
Trenutno je zaposlena u udruzi Zelena Istra kao voditeljica ureda i stručna suradnica na projektima. Hobiji su joj ronjenje i motociklizam.