Naših 15 vijećnika osvojili su mandate i krenuli u kreiranje boljih života u 7 pulskih mjesnih odbora, rame uz rame sa stanovnicima!
Kao najmlađu političku stranku u Puli, iznimno nas raduju rezultati izbora za mjesne odbore Grada Pule, održanih 18. veljače 2024., koji su nas pozicionirali kao drugu političku opciju u gradu.
Ovom prilikom zahvaljujemo se svima koji su prepoznali naš rad, trud, znanja i vrijednosti – i kao i do sada, možemo tvrditi da to povjerenje nećemo iznevjeriti.
Naša politika osnaživanja građana i njihovog uključivanja u odlučivanje, nulte tolerancije na klijentelizam i političku trgovinu pokazuje rezultate, a mnogi su prepoznali da je to jedini put u istinske promjene koje kao društvo trebamo.
Naša platforma je sastavila liste za sedam mjesnih odbora i osvojila je vijećnike za svih sedam.
Kandidati Možemo! Pula po mjesnim odborima bili su:
Za MO Arena:
Nositelj liste – Dario Benčić
- Igor Zenzerović
- Jadranka Ostić
- Zahida Dedukić
- Svetozar Stupar
- Ivana Benčić
- Jadranka Labinjan
- Atilio Bolković
- Damir Repinac
Za MO Gregovica:
Nositeljica liste – Tea Radošević
- Teodora Beletić
- lvan Iskra
- Milka Liščuk
- Tanja Devernay
- Aleksandar Kneš
- Mirta Vrtunić-Bobalić
- Vesna Beletić
- Bastijan Baltazar Bavdek
Za MO Kaštanjer:
Nositeljica liste – Ana Sarvan
- Jadran Lovrenčić
- Desanka Tomić
- Dunja Verbič Đakovski
- Feodora Gubaš Štifanić
- Lidija Medica
- Igor Blažic
- Marija Radojčić
- Ivica Prelesnik
- Mateo Prelesnik
- Tihomir Šajn
Za MO Nova Veruda:
Nositeljica – Slavica Gerdijan Jadras
- Dean Palin
- Nevena Trgovčić
- Antonio Gergorić
- Mirjam Koroman
- Vladimir Jardas
- Damijana Pezdirc
- Nikica Janjić
- Noel Mirković
Za MO Sveti Polikarp – Sisplac:
Nositeljica liste – Flavia Poropat
- Kristijan Bakša
- Ivanka Radošević Lamot
- Nikolina Lokmer
- Davor Petrović
- Slavka Popović
- Željka Lučić
- Ratko Jagešić
- Nicole Bakša
- Radojka Macanović Drndarski
- Davor Vuković
Za MO Veli Vrh:
Nositeljica liste – Katharina Mikulić
- Ivana-Nataša Turković
- Miha Paus
- Linea Brkljača
- Antonio Piljan
- Petra Dravec
- Marko Martišković
- Lino Klasta
- Andro Klasta
Za MO Vidikovac:
Nositelj liste – Nikša Minić
- Dominik Tomislav Vladić
- Jasna Smojver-Kompas
- Marijan Bašić
- Fedor Kompas
- Ana Fonović
- Željko Ćalić
- Andrea Matošević
- Alen Ukalović
- Damir Grubić
- Dušica Radojčić
Što su mjesni odbori?
Mjesna samouprava – mjesni odbori zamišljeni su kao prvi korak u komunikaciji između građana i gradske uprave, ali i kao osnova društvenog i kulturnog života u gradskim kvartovima.
Putem mjesnih odbora građani bi trebali neposredno odlučivati o stvarima od neposrednog svakodnevnog utjecaja za život u kvartu. A tih “malih” stvari o kojima bi trebali odlučivati ima zaista puno.
Na području grada Pule djeluje 16 mjesnih odbora. Njihov popis i granice možete pogledati ovdje, a kojem mjesnom odboru pripadate provjerite u registru birača.
Zašto su mjesni odbori važni?
Svoju ulogu mjesni odbori do sada nisu odrađivali kako je zamišljeno. Razina mjesne samouprave percipirana je kao nebitna. Umjesto živih centara i mjesta zajednički donesenih odluka o razvoju kvartova, loše politike odozgo oblikovale su krnju mjesnu samoupravu bez moći i istinskog utjecaja čak ni na male, ali važne promjene u svakodnevnom životu svojih stanovnika.
Mi smatramo da je uloga mjesnih odbora bitna.
Imaš ideju? Pridruži se!
Po prvi puta izlazimo na izbore za vijeća mjesnih odbora Pule i najavljujemo namjeru da se istinski, na široko demokratskim osnovama, bavimo prostorima na kojima živimo. Izbori za mjesne odbore trebali bi biti važni jer birate ljude koje poznajete, kojima vjerujete i koji žive u vašem kvartu.
Uskoro objavljujemo liste za izbore za vijeća mjesnih odbora. Do tada nam se možete javiti ako se želite pridružiti svojim idejama i doprinijeti promjeni koju želite vidjeti u svom kvartu, ispunjavanjem ankete ili porukom.
POVEĆANJE UTJECAJA MJESNIH ODBORA DIO JE PROGRAMA MOŽEMO!
Kako mi vidimo mjesne odbore?
Od početka svog političkog djelovanja zagovaramo cjelovitu reformu mjesne samouprave u Puli. Da bi se ostvarila zamišljanje uloga mjesnih odbora, potrebno je mijenjati njihov djelokrug rada, modele financiranja, procese odlučivanja, modele efikasne komunikacije između mjesnih odbora i gradske uprave i poduzeća, te ulogu mjesnih odbora u društvenom i kulturnom životu građana i građanki.
Mjesna samouprava mora postati značajan element decentraliziranog grada. Njezine jedinice moraju imati realne i ovlasti i odgovarajući budžet za realizaciju aktivnosti.
Kako bi mjesni odbori dobili značajnu ulogu u našoj lokalnoj demokraciji potrebno je njihove budžete učiniti relevantnima i paralelno s time uvesti demokratičnije mehanizme odlučivanja o trošenju javnog novca na području mjesnog odbora.
Mi smo već predlagali potrebne izmjene gradskih podzakonskih akata kojima bi se uvelo obvezno sazivanje zborova građana čija bi odluka, po samom zakonu, bila obvezujuća za Vijeće mjesnog odbora. Takva participacija građana u svom mjesnom odboru, po uzoru na pazinski projekt Pazi(n) proračun, imala bi smisla kada bi se sredstva koja su na slobodnom raspolaganju svakom mjesnom odboru znatno povećala.
Trenutno svaki MO na slobodnom raspolaganju koristi 2.654 eura, uz to predlaže male komunalne akcije čije izvršenje određuje Grad, a za koje je proračunom planiran maksimalni iznos od oko 17.000 eura. Naš prijedlog je da svaki MO na slobodnom raspolaganju ima iznos od 70.000 eura, a koji će pokrivati i sredstava za male komunalne akcije. Razlika je što će većinu tog iznosa rasporediti građani direktnom demokracijom, putem zborova građana, dok bi manji dio ostao na raspolaganju vijećima mjesnih odbora. Ovim povećanjem sredstava te promjenom modela odlučivanja građani bi dobili značajniji utjecaj na komunalne politike u svom kvartu što bi predstavljalo iskorak u demokratizaciji našeg grada.
JEDAN SMO MALI USPJEH VEĆ POSTIGLI – UVOĐENJE PARTICIPATIVNOG PRORAČUNA
Na inicijativu tadašnje predsjednice Gradskog vijeća, Dušice Radojčić, 2022. godine Grad Pula se uključio u pilot projekt uključivanja građana u izradu gradskog proračuna (participativni proračun ili participativno budžetiranje). Cilj je demokratiziranje upravljanja gradom i povećavanje transparentnosti trošenja javnog novca. U procesu participativnog proračuna građani odlučuju kako raspodijeliti dio javnog novca za unapređenje života u svom mjesnom odboru.
Proces participativnog proračuna prvi puta je u Puli proveden 2022. Na temelju prijedloga građana odabrano je 25 malih komunalnih akcija koje su trebale biti realizirane u 2023. godini. Nažalost, zbog neučinkovitosti gradske uprave realizirano ih je samo 15, dok je 10 prebačeno za realizaciju u 2024.
Tijekom 2023. odabrano je 21 novih malih komunalnih akcija za provedbu u 2024. Tako da bi u 2024 . trebalo realizirati čak 31 malu komunalnu akciju po odabiru građana. Što, s obzirom na rezultate 2023. – nije izgledno. Slabim odrađivanjem preuzetih obaveza, izostankom povratne informacije i općenito komunikacije s građanima (npr. o rokovima i cijenama) uništava se sama bit participativnog budžetiranja – a to je stvaranje povjerenja u sam proces, ali i način rada uprave.
Participativni proračun koristi se u mnogim gradovima u svijetu i u rastućem broju gradova u Hrvatskoj. Takvim se načinom izrade proračuna poboljšava uključenost građana u upravljanju javnim resursima, odnosno potiče se građane da razmišljaju o kvaliteti života u svojim gradovima i predlažu ideje za njeno poboljšanje.