U siječnju 2025. Vlada je utvrdila popis nekretnina odnosno projekata od strateškog značaja.
Lista ima 32 nekretnine, od kojih ih je najviše u Istarskoj županiji, čak 8, a pola od toga na području Pule. Prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima, takvim je projektima omogućena brža implementacija uz manje potrebnih procedura.
Pulu već guši prekomjerni turizam sa svim dobro poznatim posljedicama – problemi s opskrbom vodom i električnom energijom, problemi sa smećem, prometom i parkiranjem, kanalizacijom i otpadnim vodama, umiranje povijesne jezgre grada, a tu su i previsoke cijene najma i nekretnina, te, vrlo bitno, nedostatak kvalitetnih radnih mjesta u struci, što dovodi do odlaska mladih ljudi, pa je jedna od posljedica prekomjernog turizma i značajni gubitak stanovništva. U županiji koja se smatra jednom od najrazvijenijih.
Unatoč tome, Vlada od i dalje želi dodatnu masovnu turistifikaciju Pule. Novi turistički kompleksi planirani su na 3 lokacije s ukupno oko 5.000 novih smještajnih jedinica – 2.270 kreveta i golf na uglavnom šumom prekrivenom poluotoku Muzilu, 1.550 kreveta na Saccorgiani, između dva postojeća turistička naselja s hotelima, te 1.200 kreveta na Hidrobazi. Pula već ima 48.000 smještajnih jedinica u svim kategorijama na 52.000 stalnih stanovnika.
Takve su ideje i projekti repovi Brijuni rivijere – neslavno propalog nekada pompozno najavljivanog političkog projekta IDS-a i HDZ. Zbog promašene Brijuni rivijere na tim je lokacijama u Puli već 20 godina onemogućen bilo kakav razvoj ili korištenje tih prostora za funkcije potrebne gradu, a na 170 hektara Muzila građanima Pule se i dalje čak i brani slobodni pristup.
U međuvremenu smo počeli osjećati negativne društvene, gospodarske, demografske i okolišne posljedice prekomjernog turizma i shvatili sve opasnosti takvog razvojnog modela.
To je dokazala i nedavno objavljena Ocjena stanja i održivosti turizma u Istarskoj županiji: od 19 pokazatelja održivosti turizma u županiji, čak 14 je kritično ili loše.
Nedavno je i jedan međunarodni tim renomiranih arhitekata i urbanista utvrdio da su golf i masivna turistička izgradnja na Muzilu potpuno besmisleni u svjetlu novih razvojnih okolnosti i klimatskih promjena.
Nije Pula jedina žrtva takvog bezočnog pogodovanja velikim igračima na štetu lokalnih zajednica. Među Vladinim strateškim projektima ima još takvih bisera: npr. na Korčuli, u Lumbardi, općini s 1200 stanovnika, strateškim je projektom proglašena izgradnja hotela s 1.500 kreveta. Radi usporedbe naglašavam da onaj monstruozni hotel-kuzer u Postirama na Braču ima 400 kreveta. Ovaj u Lumbardi više od 4 puta više. Ne moraju se ni spominjati postojeći probleme na otoku s infrastrukturom i opskrbom vodom.
Država planira sve te silne nekretnine unovčiti i kako sami kažu u obrazloženju odluke “ostvariti značajnu financijsku koristi”, ne mareći za štetne posljedice po lokalnu zajednicu. I bez obzira na novi Zakon o turizmu koji nameće obavezu izrade studije nosivog kapaciteta destinacija. Ili se ide u realizaciju ovih strateških projekata prije nego li potkapacitirane turističke zajednice uspiju izraditi studije nosivog kapaciteta?
Krajnje je vrijeme za preispitivanje prostornih planova i strateških projekata, koje je potrebno uskladiti s potrebama lokalne zajednice, demografskim oporavkom, diverzifikacijom gospodarskih djelatnosti, infrastrukturnim mogućnostima i principima održivosti, očuvanjem mora i priobalja, otpornošću i zaštitom okoliša.
Možemo! inzistira na odlučivanju o strateškim projektima u suradnji s lokalnom zajednicom, preispitivanje prostornih planova u kontekstu utjecaja na društvenu zajednicu, infrastrukturu, zelenu gospodarsku tranziciju, zaštitu okoliša i ponajviše na kvalitetu života lokalnog stanovništva.