Na današnjoj sjednici Sabora, Dušica Radojčić jasno je analizirala manjkavosti izmjena Zakona o tržištu električne energije. Njeno obraćanje prenosimo u cijelosti.
“Zbog čega u ove izmjene zakona niste uvrstili i ukidanje prepreka za osnivanje energetskih zajednica? Važeći zakon usvojen je 2021, mijenjan 2023., a otada je registrirana samo jedna energetska zajednica, koja zbog brojnih prepreka do sada nije podijelila niti jedan kWh energije između članova zajednice. Strategija EU za solarnu energiju postavlja cilj uspostave minimalno jedne energetske zajednice u svakoj jedinici lokalne samouprave koja broji više od 10.000 stanovnika – i to do 2025. godine. Zbog čega ne želite decentralizirati proizvodnju energije u vrijeme dok druge zemlje grabe krupnim koracima u tom smjeru? Čije interese štitite, kad Hrvatskoj onemogućavate da ostvari maksimalno moguću energetsku neovisnost, a građanima smanjenje troška za energiju?
Zakon o tržištu električne energije
Prema trenutno važećem Zakonu gotovo je nemoguće osnovati energetsku zajednicu zbog problema s ishođenjem dozvola za energetsku djelatnost. U Hrvatskoj, premda je prethodni Zakon na snagu stupio 2021. te je izmijenjen 2023. i predviđa mogućnost osnivanja energetskih zajednica, nije rezultirao osnivanjem EZG. Energetska zajednica je pravna osoba koja je osnovana s ciljem razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostoru. Zamišljene su radi decentralizacije i demokratizacije proizvodnje energije na način da potrošači postaju proizvođači, međusobno dijeleći energiju. Očito je za ovu vlast ta ideja prerevolucionarna, pa joj je odlučila postavit prepreke koje ju čine neprovedivom. Očito je da je nekom u interesu da građani ne proizvode i ne dijele energiju iz obnovljivih izvora.
Strategija EU za solarnu energiju (SWD (2022) 148 final), postavlja cilj uspostave minimalno jedne energetske zajednice utemeljene na obnovljivim izvorima energije u svakom jedinici lokalne samouprave s više od 10.000 stanovnika – i to do 2025. Naime, formalno je registrirana tek jedna energetska zajednica, ali do sada nije podijeljen niti jedan kWh energije između članova te zajednice.
Dat ću primjer. Grad Zagreb u suradnji sa Zelenom energetskom zajednicom već dulje vrijeme bezuspješno nastoji osnovati energetsku zajednicu građana obnovljivih izvora energije. Slični problem imaju i suvlasničke zajednice u višestambenim zgradama. Razlog je u tome što energetske zajednice prema Zakonu o tržištu električne energije obavljaju energetsku djelatnost, pa su dužne ishoditi dozvole za takvu djelatnost od HERA-e. To nije jednostavan postupak, pogotovo za građane koji bi po Pravilniku o dozvolama trebali imati i 3.000 eura na računu zajednice za ishođenje dozvole. Problem je i to što jedinice regionalne samouprave (županije i Grad Zagreb) ne mogu biti članice zajednica, već samo lokalne samouprave (općine i gradovi).
To je samo jedan od niza prepreka u postojećem Zakonu o tržištu električne energije koje je ovim izmjenama trebalo mijenjati. Ali vi ste nam odlučili predložiti samo jednu izmjenu – onu o ukidanju obaveze za stjecanje statusa zatvorenog distribucijskog sustava.
No, želimo li ispuniti obavezu o uspostavi energetskih zajednica građana i dijeljenje energije unutar zajednica, treba mijenjati i Zakon na način da se osiguraju promjene i pokretanje većeg broja projekata zajedničke potrošnje.
Dat ću kratki uvid u prepreke za osnivanje energetskih zadruga i rješenje tj. izmjene zakona koje je potrebno izvršiti da bi se u praksi počeo primjenjivati koncept dijeljenja energije.
Energetske inicijative suočavaju se s kompliciranim i skupim postupcima registracije, što predstavlja značajne prepreke za većinu energetskih zajednica. Da bi postale energetska zajednica, energetske inicijative moraju dobiti dozvolu za obavljanje “energetske djelatnosti”. Taj je postupak previše složen da bi ga mogla proći skupina građana: Priprema/podnošenje 18 različitih dokumenata; Početni troškovi registracije od 1.000 EUR; Održavanje minimalno 3.000 EUR u financijskoj evidenciji energetske zajednice; Dokaz da energetska zajednica ima zaposlenu jednu kvalificiranu osobu 13 na puno radno vrijeme. Posjedovanje ili najam poslovnog prostora za svoje poslovanje. Dakle, grupa građana – primjerice suvlasnici stambene zgrade – koja želi postati energetska zajednica tretira se jednako kao i neka tvrtka koja želi komercijalno distribuirati energiju u Hrvatskoj.
Samo je jedna energetska inicijativa (novoosnovana udruga građana). Iako je ova inicijativa dobila dozvolu, u praksi zajednica još uvijek ne može dijeliti energiju i suočava se s poteškoćama u dijeljenju energije.
Umjesto toga, trebalo bi uvesti značajno pojednostavljen postupak.
Osobe koje imaju više od 40% vlasništva u drugom subjektu ne mogu pristupiti energetskoj zajednici. Ovo ograničenje, na primjer, isključuje općine i javne ustanove/tvrtke da pristupe kao članovi energetskim zajednicama. Općine i gradovi igraju ključnu ulogu u razvoju energetskih zajednica, a ovaj kriterij onemogućava da postanu izravni članovi zajednice.
Zakonom o tržištu električne energije propisano je da pravne osobe koje se žele registrirati kao energetska zajednica moraju poslovati na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Zahtjev za provođenjem neprofitnog računovodstva ograničava raznolikost aktivnosti kojima se energetske zajednice mogu baviti. Potrebno je uklanjanje pravnog zahtjeva za energetske zajednice da se pridržavaju zakonu koji regulira financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija ili barem proširenje ovog zahtjeva uz pridržavanje pravnih subjekata zakonu o zadrugama.
Za neprofitne zadruge (i druga poduzeća) koje svoju djelatnost registriraju na trgovačkom sudu, sud odbija dodati djelatnost „Organiziranje energetskih zajednica građana“. To je preduvjet ishođenju energetske dozvole. Trenutno Trgovački sud u Zagrebu odbija upis ove djelatnosti. Ova prepreka stvara birokratski zastoj i otežava proces registracije energetskih zajednica.
Članstvo u energetskim zajednicama ograničeno je na građane Hrvatske. Ovaj uvjet isključuje potencijalne članove koji mogu imati dugoročni interes na lokalnoj razini, ali nisu rezidenti, poput stranaca koji posjeduju nekretnine ili tvrtke u Hrvatskoj. Kako je ta odredba u skladu sa zakonom koji također mijenjamo ovih dana, a kojim značajno proširujemo listu zemalja čiji državljani mogu kupovati naše nekretnine bez nekih posebnih uvjeta? Zakonski okvir treba prilagoditi životnim situacijama, odnosno treba omogućiti sudjelovanje građana izvan Hrvatske u energetskim zajednicama ako su vlasnici kuća ili poslovnih prostora u Hrvatskoj te ako imaju trajne interese u Hrvatskoj.
Osim toga, građanima koji sudjeluju u shemi potrošnje za vlastite potrebe (individualna kućanstva) nije dopušteno sudjelovanje u energetskim zajednicama .
Zajednice obnovljivih izvora energije ograničene su na snagu od 500kW kumulativne snage projekata te ne mogu graditi elektrane veće od prikupljene priključne snage njihovih članova. Snaga projekata energetskih zajednica ograničena je na najviše 500 kW što čini praktički nemogućim osnivanje zajednica s više od otprilike pedeset članova. Ova nejednakost na tržištu umanjuje potencijal energetskih zajednica. Energetski projekti koje uspostavljaju zajednice trebali bi biti prioritetni i usklađeni s brojem članova, osiguravajući pravednost i ravnopravno sudjelovanje na tržištu. Ograničenje od 500kW za projekte zajednice trebalo bi ukloniti kako bi se omogućili veći projekti zajednice koji su isplativiji od manjih kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u razvoju energetskih projekata.
Na razini ODS-a ne postoje administrativna i tehnička rješenja za dijeljenje energije. HEP ODS, zadužen za distribuciju električne energije, još uvijek nema razvijene tehničke mogućnosti niti administrativne procese za dijeljenje energije između više mjernih točaka, iako energetski zakoni to omogućuju.
Primjerice, prema Pravilniku o općim uvjetima za korištenje mreže, ODS ima obvezu omogućiti dijeljenje energije do 31. kolovoza 2023. godine. Unatoč interesu za dijeljenje energije i sudjelovanje u shemama potrošnje iz zajedničkog sustava, nedostatak procedura i tehničkih rješenja otežava provedbu projekata u praksi.
Zbog čega u ove izmjene zakona niste uvrstili i ukidanje prepreka za osnivanje energetskih zajednica? Zbog čega ste propustili tu priliku? Očito je da ne želite decentralizirati proizvodnju energije. Za vrijeme dok su kod nas na snazi prepreke koje ste postavili osnivanju energetskih zajednica, druge zemlje grabe krupnim koracima u tom smjeru? Predviđa se da bi 2050. godine oko 45% energije proizveden iz obnovljivih izvora mogli proizvesti sami građani.
Početkom 2024. bilo je više od 9.000 energetskih zajednica u državama članicama Europske unije. Izravno vlasništvo samih građana nad obnovljivim izvorima energije esencijalno je za ubrzano prihvaćanje zelene tranzicije i krucijalno za rješavanje problema energetskog siromaštva, omogućavajući niže račune za kućanstva s nižim prihodima. Radi se ne samo o održivoj već i o priuštivoj energiji.
Propustili ste još jednu priliku da se zakonskim promjena priključite onim državama EU koje razumije dobrobiti energetskih zajednica.
Čije interese štitite, kad Hrvatskoj onemogućavate da ostvari maksimalno moguću energetsku neovisnost, a građanima smanjenje troška za energiju?
Opire li se HEP tome, želi li HEP na taj način zadržati svoj monopolistički položaj?