Potrebno osnaživanje građevinske inspekcije, a ne samo prebacivanje odgovornosti na komunalne redare

U Saboru je u četvrtak 19. rujna održana rasprava o okviru prvog čitanja prijedloga Dopune Zakona o građevinskoj inspekciji. Dopunom ovog Zakona daju se ovlasti komunalnim redarima u obustavljanju  divlje gradnje u začetku, nakon čega samo građevinska inspekcija može okončati postupak i ukloniti građevinu. 

Ovim dopunama zakona prebacuje se odgovornost za zaustavljanje  divlje gradnje u začetku na gradove i općine i njihova  potkapacitirana komunalna redarstva, ne osiguravajući im pri tome dodatna financijska sredstva za obavljanje tog zadatka.

Državni inspektorat je kadrovski i materijalno devastiran. Tako danas u Istarskoj županiji postoje samo 2 građevinska inspektora, a  u cijeloj državi tek 70-ak.  Zato se izdaje vrlo malo rješenja o uklanjanju, a još se manje tih rješenja izvršava. Uklanjanje se svodi na povremene predstave za javnost. Ono što je potrebno učiniti je hitno osnaživanje građevinske inspekcije, a ne samo prebacivanje odgovornosti na gradove i općine čije su komunalne službe ionako preopterećene.

Dušica Radojčić, saborska zastupnica Možemo!, stoga je u  raspravi istaknula: “Upravo je zbog neučinkovitosti Državnog inspektorata u rješavanju problema bespravne gradnje došlo do nevjerojatnih razmjera nelegalne gradnje. Umjesto da zbog lošeg stanja u Državnom inspektoratu glavni državni inspektor bude sankcioniran, upravo suprotno, nedavno je nagrađen ponovnim imenovanjem na isti funkciju koju obnaša od 2019. godine. Time je poslana jasna poruku o želji za rješavanjem problema bespravne gradnje.

Tek kada potencijalni novi bespravni graditelji shvate da država i gradovi i općine imaju namjeru ozbiljno rušiti, bitno će se smanjiti broj onih novih koji će se odvažiti na divlju gradnju. Zato upravo u učinkovitosti okončanja postupaka i uklanjanja leži rješenje problema bespravne gradnje,” zaključila je Radojčić.

Stoga je zatražila da se razmotri mogućnost da JLS mogu, ako žele, uklanjati bespravnu gradnju odnosno vraćati prostor u prvobitno stanje. U suprotnom će, unatoč pravu da obustave gradnju, bespravno sagrađeni objekti ostati u prostoru. To bi naročito bilo potrebno za gradnju izvan građevinskog područja odnosno za gradnju koja nije u skladu s prostornim planom. Zbog potkapacitiranosti takve postupke sigurno ne bi mogle raditi sve JLS, ali bi se neki veliki gradovi, kada bi ta mogućnost postojala, mogli organizirati.

Radojčić: “Ministar Bačić je kao razlog prebacivanja odgovornosti na komunalne redare naveo  premali broj građevinskih inspektora odnosno poteškoće u zapošljavanju novih – jer nema interesa. Kao da isti problem ne muči i gradove i općine. Oni imaju već sada premalo komunalnih redara s previše zaduženja: propisane su im nadležnosti u području prometa, zaštite životinja, ugostiteljstva, poljoprivrede, na pomorskom dobru i komunalnog reda, te zadatak nadzora nad bespravnom gradnjom. I JLS imaju poteškoće u pronalaženju ljudi koji su voljni stupiti u tu službu, pa se radna mjesta predviđena sistematizacijom jako teško popunjavaju. Pula, npr., je od 20 sistematiziranih radnih mjesta popunila samo 7, a na natječaje za zapošljavanje novih ne javlja se nitko. Očekujem da će se dodavanjem zadaća istom broju ljudi smanjiti i tako mali broj broj postupanja po drugim zakonima, npr. Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama ili Odlukama o komunalnom redu.

Možemo! Pula