Sretan sam što živim u Istri i što imam priliku politički biti aktivan u svome rodnom kraju. Još kao pionir i junior NK Ližnjana cijelu sam ju prošao. Nogomet me vodio u Čepić, Koromačno, Smoljance, Babiće i pomogao mi da upoznam i zavolim Istru. Istra je divna sama po sebi i nekako dao sam si zadatak pomoći očuvati tu ljepotu i za buduće generacije. Svako vrijeme ima svoje, a ovo ludo vrijeme nosi sa sobom brze i drastične promjene. Mijenjamo prirodu, mijenjamo estetiku, mijenjamo kulturu, mijenjamo običaje. Sve je to u redu jer promjena je stalna i u nekom smjeru moramo ići. Samo kamo gremo? Meni djeluje da lutamo bez vizije, neodlučno pred prilikama i izazovima.

Imamo još istarsku grintu junaka Proštinske bune i Labinske republike ili padamo bez borbe na prvi zvuk stranih novčića? Tu ne prebacujem odgovornost na pojedinca, nego je lokalna politika ta koja je zadnjih 30 godina bila loš primjer. Ako politika rasprodaje istarsku zemlju jeftino raznim špekulantima, uvjeravajući nas da nema alternative, onda zašto bi ljudi uopće pokušavali drugačije. Zašto bi neki mladi Puležan razmišljao uopće o nekim inovacijama, modernim tehnologijama, umjetnoj inteligenciji kad su mu Muzil i Lungomare u izlogu za jeftine šolde.

Bolje od tega moremo sigurno. Povijest je puna dokaza. Gradili smo velike brodove, strojeve, predivne zgrade, sve uz turizam. Nisam nostalgičan niti malo, nego sam uvjeren ako su prijašnje generacije mogle isporučiti jednu od kompleksnijih stvari na svijetu poput tankera, zašto mi sada ne bi mogli nešto tako. Imamo u Istri pametnih i sposobnih ljudi koji mogu biti predvodnici jedne drugačije, otpornije i zdravije ekonomije.

Da se razumijemo, dobar je i turizam. Lijepo je da ljudi iz svih krajeva svijeta dođu kod nas, odmaraju, zabavljaju se, klate okolo, pušte kakov šoldo. Samo gdje ćemo povući granicu? Ovo ljeto smo dobili podatke koji kažu da bi za 5-6 godina mogli biti na milijun ljudi u špici sezone. Ajmo malo stati, razmisliti, napraviti neki balans.

Sačuvajmo svoj prostor, sačuvajmo prirodu, stvorimo jaku proizvodnju, svoju hranu, svoju energiju iz sunca i vjetra, odgovorni turizam, i onda moremo mirno piti i živiti, samo neka nan dura.

Hvala vam svima koji nas pratite i podržavate. Ima nas od Ćićarije do Premanture, od Vrsara do Skitače. Javite mi se slobodno za suradnju, razmjenu ideja, prijedloga, za konkretnu akciju.

Ajmo pokazati grintu i urediti si Istru po našen guštu!

___________________________________________________________________

PROGRAM Možemo! za Istarsku Županiju

Istra, s bogatom kulturnom baštinom i prirodnim ljepotama, suočava se s izazovima u održivom razvoju, potrebom za ravnomjernom distribucijom resursa i osiguranjem bolje kvalitete života za sve svoje stanovnike. Ovaj Program predstavlja našu predanost unapređenju socijalnih, gospodarskih i okolišnih uvjeta, utemeljenu na ravnoteži između zaštite prirode, odgovornog i održivog turizma te inovativnih i čistih industrija. Program je osmišljen kako bi stvorio temelje za snažniji i otporniji razvoj, čime će se osigurati bolja povezanost, pravedniji pristup uslugama i održivije korištenje naših resursa.

I. Istra za ljude – Snažan javni sektor i dostupnost kvalitetnih usluga 

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Dostupnost skrbi kroz jačanje uloge domova zdravlja

Jačanje dostupnosti zdravstvene skrbi kroz povećanje uloge domova zdravlja uključuje uvođenje ambulantnih pregleda specijalista, poput dermatologa i alergologa, koji bi se održavali jednom ili dva puta mjesečno. Ovu mjeru ćemo financirati od strane županije i jedinica lokalne samouprave (JLS), kako bi se omogućilo pacijentima u manjim sredinama lakši pristup specijalističkim pregledima. Omogućit će pacijentima značajnu uštedu na putnim troškovima i skratiti vrijeme čekanja na preglede u bolnicama, čineći skrb pristupačnijom i bržom, posebno za one koji žive izvan većih gradova poput Pule.

Jačanje  uloge NZJZIZ unutar programa zdravstvene i socijalne skrbi starijih osoba
Jačanje programa zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe uključuje osnivanje specijalizirane službe ili odjela unutar Zavoda za javno zdravstvo Istarske Županije, s naglaskom na razvoj javnozdravstvene gerontologije. Ovaj odjel bio bi odgovoran za promicanje zdravlja starijih osoba, koordinaciju i pružanje stručne pomoći, te edukaciju i reedukaciju osoba koje provode zaštitu zdravlja starijih, kako unutar institucija tako i izvan njih. Aktivnosti bi obuhvatile unapređenje kvalitete života starijih osoba kroz preventivne mjere, savjetovanje, te podršku u prilagodbi socijalnih i zdravstvenih usluga potrebama ove skupine. Ovaj pristup omogućio bi sustavan razvoj skrbi i pružanje kontinuirane podrške starijim osobama u svim fazama života.

Jačanje izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoćne osobe
S obzirom na starenje stanovništva i rastuće potrebe za podrškom u zajednici, nužno je povećati dostupnost izvaninstitucionalnih oblika skrbi. Ključna mjera je povećanje broja gerontodomaćica, kojih je trenutno tek 14, kako bi se osigurala kvalitetnija pomoć i njega u kući za veći broj korisnika širom županije koji mogu i žele i dalje živjeti u svojim domaćinstvima i biti neovisni. 

Potrebno je sustavno razvijati i koordinirati palijativnu skrb u Istarskoj županiji kroz povezivanje zdravstvenih ustanova, socijalnih službi, njegovatelja članova obitelji palijativnih pacijenata, organizacija civilnog društva. Prema Socijalnom planu za razdoblje 2025.–2027., broj građana u riziku od terminalnih bolesti iznosi 2.394, no dostupnost palijativne skrbi, osobito u stacionarnim uvjetima, ograničena je. U 2025. godini planiran je smještaj samo 45 korisnika u stacionarnim uvjetima, dok je za 1.433 osobe planirana skrb u kući, što ukazuje na potrebu za daljnjim razvojem i širenjem usluga odnosno stručnom podrškom i osnaživanjem njegovatelja (članova obitelji)j palijativnih pacijenata na koje pada teret skrbi.

U cilju podrške obiteljima koje se suočavaju s Alzheimerovom bolesti i drugim oblicima demencije, uspostavit ćemo savjetovališta za edukaciju i psihosocijalnu podršku pacijentima i njihovim obiteljima, s posebnim fokusom na predkliničke i kliničke stadije bolesti. Time se želi omogućiti dostojanstvena skrb u poznatom okruženju te rasteretiti institucije kroz održive modele skrbi u zajednici.

Mobilni timovi za mentalno zdravlje – povećanje dostupnosti psihološke podrške u zajednici
Radi veće dostupnosti usluga mentalnog zdravlja u svim dijelovima županije, uvest ćemo mobilne timove za mentalno zdravlje. Timovi bi bili multidisciplinarni, sastavljeni od psihijatra, psihologa i medicinskih sestara prvostupnica, te bi djelovali na poziv punoljetnog člana obitelji ili samog korisnika. Ova usluga omogućila bi pravovremene intervencije i podršku u kriznim situacijama, posebno osobama koje teško dolaze do specijalizirane pomoći, osobito  zbog udaljenosti, zdravstvenog stanja ili stigme. Mobilni timovi predstavljaju ključan korak prema pristupačnijoj, humanijoj i preventivno usmjerenoj skrbi za mentalno zdravlje u zajednici.

Povećanje broja domova za starije kroz stalni, ali i povremeni boravak
Gradit ćemo domove za starije osobe koji će nuditi i i program za dnevne posjetitelje, kombinirajući stalni smještaj i usluge za osobe koje ne zahtijevaju 24-satnu njegu, ali žele sudjelovati u aktivnostima i imati socijalnu interakciju. Ovi programi mogu uključivati fizičke vježbe, kreativne radionice, edukativna predavanja i terapije, kao i socijalizacijske aktivnosti koje smanjuju osjećaj usamljenosti. Takav model pruža fleksibilnost i podršku starijim osobama, omogućujući im da dolaze nekoliko sati dnevno, dok olakšava obiteljima privremenu skrb. Uvođenjem dnevnih centara, smanjio bi se pritisak na stacionarne ustanove, a poboljšala kvaliteta života starijih osoba u zajednici.

Zadržavanje medicinskog kadra – ključ za održivost zdravstvenog sustava
Istarska županija suočava se s ozbiljnim manjkom zdravstvenih djelatnika – liječnika primarne i specijalističke skrbi, medicinskih sestara i njegovatelja – a projekcije do 2028. godine ukazuju na dodatno pogoršanje, osobito zbog odlaska iskusnog kadra u mirovinu. Nedostaci su već sada izraženi u mreži specijalističko-konzilijarne skrbi, primjerice u području psihijatrije, a znatan broj zdravstvenih djelatnika stariji je od 60 godina. Održavanje i privlačenje kadra zahtijeva planirane i sveobuhvatne mjere – od osiguravanja priuštivog stanovanja za specijalizante, do unapređenja radne kulture, timske suradnje i zadovoljstva zaposlenika. Kroz poticaje za profesionalni razvoj, edukacije, mentorstvo i kreativne oblike nagrađivanja, moguće je povećati motivaciju i zadržati stručnjake u sustavu. Osobito je važna podrška novim djelatnicima kroz kvalitetne on-boarding programe, koji olakšavaju njihovu prilagodbu i integraciju u radne timove. Dodatno, poboljšanje uvjeta rada kroz unapređenje organizacije rada u Istarskim domovima zdravlja bit će ključno za efikasniji rad, smanjenje stresa zaposlenika i poboljšanje kvalitete usluga za pacijente, čime će se povećati zadovoljstvo kadra i smanjiti odlazak stručnjaka.

Mentalno zdravlje mladih – hitna potreba za dostupnijom podrškom i preventivnim mjerama
Sve veći izazovi mentalnog zdravlja među mladima u Istarskoj županiji zahtijevaju brzu i sustavnu reakciju. Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala stanje, a dostupnost stručne pomoći ostaje ograničena na usluge koje se uglavnom pružaju u Puli. Iako postoje inicijative i programi u pojedinim gradovima, značajan dio županije još uvijek nema adekvatnu podršku. Posebno zabrinjavaju rani početak konzumacije duhana i alkohola te porast upotrebe anaboličkih steroida kod mladih sportaša. 

Kao odgovor na te izazove, uvest ćemo drop-in centre za mentalno zdravlje – prostore u kojima mladi mogu dobiti psihološku podršku bez najave i uputnice, kao i uvođenje sustavne edukacije o mentalnom zdravlju u osnovne i srednje škole. Cilj je rano prepoznati teškoće, smanjiti stigmu i omogućiti mladima zdraviji i sigurniji razvoj.

Poboljšanje praćenja kvalitete zraka u područjima s visokim ekološkim rizikom
Za zaštitu zdravlja građana, nužno je proširiti sustav praćenja kvalitete zraka u područjima s posebnim ekološkim rizicima, poput Kaštijuna i pulske Cementare. Zbog nepovoljnog položaja postojeće mjerne postaje na ŽCGO Kaštijun, koja ne bilježi emisije s glavnih izvora onečišćenja uslijed prevladavajućih vjetrova, unatoč službeno dobrim rezultatima građani i dalje prijavljuju neugodne mirise. Izmjestit ćemo sadašnju stanicu te postaviti još tri dodatne postaje, u suradnji sa stručnjacima, kako bi se osigurala objektivna i reprezentativna mjerenja kvalitete zraka te pružile vjerodostojne informacije građanima Pule i Medulina.

Uvođenjem stalne mjerne stanice u ovim područjima, kao i najmom mobilne jedinica za praćenje kvalitete zraka koja će se moći po potrebi slati na rizična područja, omogućit će se pravovremeno praćenje zagađenja i brza reakcija u slučaju ekoloških katastrofa. Ove mjere ne samo da će pomoći u smanjenju negativnog utjecaja na zdravlje, već će građanima pružiti točne i pravovremene informacije o kvaliteti zraka, čime će se unaprijediti prevencija i sigurnost u zajednici.

Jačanje programa promocije zdravlja u zajednici kroz savjetovališta
Kako bi se unaprijedila dostupnost usluga promocije zdravlja u cijeloj županiji, uvest ćemo specijalizirana savjetovališta kroz Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije (NZJZIZ), smještena unutar Istarskih domova zdravlja (IDZ). Ova savjetovališta bit će usmjerena na tri ključna područja:  nutricionističko savjetovanje, zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost i edukacijsko rehabilitacijsko savjetovanje. Cilj je pružiti građanima sveobuhvatan pristup zdravstvenoj edukaciji i podršci u poboljšanju njihovih životnih navika, prevenciji bolesti i rehabilitaciji. Ovaj pristup omogućit će preventivne aktivnosti i podršku široj zajednici, a samim time i smanjenje zdravstvenih problema, dok će povećati kvalitetu života svih korisnika usluga.

Besplatan prijevoz onkoloških pacijenata
Besplatan prijevoz onkoloških pacijenata ključna je podrška osobama koje se liječe, osobito onima iz ruralnih i prometno slabije povezanih dijelova županije. Česta putovanja do bolnice predstavljaju veliki fizički, emocionalni i financijski teret za pacijente i njihove obitelji. Terapija je vrlo zahtjevna i nužno ju je provoditi  u kontinuitetu. Poseban fokus bit će na teško dostupnim područjima, dok bi uspostava digitalnog sustava za prijavu i koordinaciju prijevoza – putem web aplikacije, telefonski ili u suradnji s domovima zdravlja – dodatno unaprjedila pristup i učinkovitost ove važne usluge.

Povezivanje lokalne poljoprivrede i javnih ustanova za zdravu prehranu

Javne ustanove poput škola, domova za starije i bolnica često koriste industrijski prerađenu hranu, zanemarujući lokalne resurse i nutritivne potrebe korisnika. Uvođenjem politike nabave hrane iz kratkih lanaca opskrbe omogućit će se korištenje svježih, sezonskih i lokalnih namirnica, što pozitivno utječe na zdravlje korisnika uz istovremeno jačanje lokalne poljoprivrede te smanjivanje ugljičnog otiska primjenom kratkih lanaca opskrbe. Prioritet će se dati lokalnim OPG-ovima kroz prilagođene kriterije javne nabave i edukaciju ustanova o zakonskim mogućnostima. Mjera uključuje i razvoj digitalne baze lokalnih proizvođača. 

Širenje dostupnosti medicinskih pomagala i digitalizacija usluge

Trenutna koncentracija posudionice medicinskih pomagala u Puli otežava pristup korisnicima iz drugih dijelova županije, a izostanak digitalnih rješenja dodatno smanjuje dostupnost usluge. Planirano je proširenje mreže posudionica kroz suradnju s lokalnim samoupravama i zdravstvenim ustanovama, uz paralelno uvođenje online sustava za praćenje dostupnosti i rezervaciju pomagala. Digitalna platforma omogućit će narudžbe, prikaz najbližih lokacija te dostavu pomagala korisnicima u udaljenim područjima, čime se osigurava učinkovitija i pravednija raspodjela opreme osobama u potrebi.

OBRAZOVANJE

Jačanje sustava usmjerenog na skrb o fizičkom i mentalnom zdravlju djece i mladih
Potrebna je veća dostupnost podrške za brigu o mentalnom zdravlju kroz zapošljavanje većeg broja stručnjaka u obrazovnim ustanovama te osnivanje mobilnih stručnih timova. Poticat ćemo jačanje intersektorske suradnje (osnovne i srednje škole, Centri za socijalni rad, NZJZIŽ, Obiteljski centar IŽ, udruge) kako bi djeca i mladi, posebice oni iz ruralnih sredina i skupina u nepovoljnom položaju, dobili potrebnu podršku.

Poboljšanje položaja pomoćnika u nastavi
Kako bi se unaprijedio položaj pomoćnika u nastavi, nužno je poboljšati njihove radne i materijalne uvjete, što prije svega uključuje povećanje naknade na rad (na razini osnivača škola kojima je osnivač IŽ) ali i ostalih uvjeta rada koji su trenutno nepovoljno definirani na nacionalnoj razini kako bi se smanjila fluktuacija i odlazak kadra iz ove važne karike u sustavu obrazovanja. 

Jačanje građanskih kompetencija djece i mladih
Kako bismo stvorili aktivne i angažirane građanke i građane posvećene izgradnji pravednijeg, održivijeg i solidarnijeg društva za budućnost naše Istre, kao jednu od svojih prioritetnih politika ističemo provođenje građanskog odgoja i obrazovanja za sve učenike u školama kojima je osnivač IŽ, s ciljem pripreme učenika za preuzimanje svjesne, odgovorne i aktivne uloge u društvu te brige za javno dobro, poticanje osjetljivosti na probleme u zajednici, te jačanje solidarnosti i spremnosti na osobni doprinos u rješavanju problema zajednice. Trenutno se nastava GOO-a provodi nesustavno te uglavnom ovisi o entuzijazmu pojedinih učitelja i učiteljica za podučavanje sadržaja iz područja GOO-a. Planiramo uvođenje nastave u više razrede osnovnih škola te sve razrede srednjih škola kojima je osnivač IŽ.

Zdrava prehrana u osnovnim školama
Učenicima osnovnih škola potrebno je osigurati kvalitetnu školsku prehranu, stoga planiramo poduzeti konkretne korake: dodatno subvencionirati sredstva za marende (trenutno nadležno ministarstvo financira školske marende s 1,33 eura po obroku), zatim započeti s modernizacijom školskih kuhinja i uspostaviti sustav nabave namirnica u partnerstvu s lokalnim proizvođačima. Kako bismo omogućili zdrave marende, angažirat ćemo lokalne proizvođače i poljoprivrednike i uspostaviti tzv. kratke lance dostave. Realizacijom projekata u kojima naši proizvođači i poljoprivrednici direktno opskrbljuju istarske škole svojim proizvodima omogućuje im se dugoročno planiranje i stabilnost poslovanja.

Novi smjerovi u srednjim školama
Provest ćemo temeljitu reviziju upisnih kvota u srednjim školama. U suradnji s Ministarstvom  znanosti, obrazovanja i mladih i lokalnim gospodarstvom, inicirat ćemo nove strukovne programe – poput multimedijalnih tehničara, digitalnih dizajnera i stručnjaka za održivu energiju. Podržat ćemo razvoj alternativnih i modularnih obrazovnih programa, prilagođenih brzo mijenjajućim potrebama nove ekonomije i tehnoloških promjena (AI, automatizacija, zelene tehnologije).

SPORT – ZDRAVLJE, KOHEZIJA I RAZVOJ ZAJEDNICE

Sport u svim svojim oblicima i kategorijama predstavlja važan zdravstveni i kohezivni element zajednice. Bilo da se sportom bavimo rekreativno, amaterski, profesionalno ili u okviru sporta osoba s invaliditetom, ili ga navijački pratimo, sport je neizostavan dio naših života.

Obnova i izgradnja sportskih terena
Poboljšanje dostupnosti i kvalitete sportskih sadržaja započinje obnovom postojećih te izgradnjom novih sportskih terena diljem Istre. Time omogućujemo svim građanima – od djece i mladih do rekreativaca i profesionalnih sportaša – bolje uvjete za bavljenje sportom. Cilj je osigurati ravnomjernu raspodjelu sportskih sadržaja, neovisno o veličini općine ili grada.

Modernizacija školskih dvorana i njihova dostupnost zajednici
Ulaganjem u školsku sportsku infrastrukturu podižemo standard obrazovanja i jačamo vezu škole s lokalnom zajednicom. Modernizirane dvorane bit će dostupne i izvan nastave – za sportske klubove, rekreativne grupe i sportske udruge, čime se maksimalno iskorištava postojeća infrastruktura i potiče aktivan životni stil.

Fond za male i amaterske sportske klubove
Uspostavit ćemo županijski fond koji će omogućiti manjim i amaterskim klubovima pristup financijskim sredstvima potrebnim za poboljšanje osnovne infrastrukture: svlačionica, opreme, rasvjete i osnovnih sportskih površina. Time podržavamo sport “odozdo” i osiguravamo jednak pristup za sve, neovisno o financijskoj snazi kluba.

Sportska infrastruktura kao javno dobro
Sport ne smije biti privilegij, već dostupno javno dobro. Sve sportske površine koje se grade ili obnavljaju uz javno financiranje moraju biti dostupne široj zajednici – profesionalcima, amaterima, djeci, osobama s invaliditetom i starijim osobama. Kroz takav pristup, sport postaje alat za društvenu koheziju i zdravlje zajednice.

Zeleni sportski centri
Sportsku infrastrukturu planiramo razvijati u skladu s načelima održivosti. Novi i obnovljeni centri koristit će obnovljive izvore energije, imati sustave za štednju vode i upravljanje otpadom te poštivati okolišne standarde. Time Istra postaje predvodnik u razvoju ekološki prihvatljivog sporta i odgovorne javne gradnje.

Stručna podrška za projekte i natječaje
Mnoge sportske udruge i klubovi ne prijavljuju se na dostupne natječaje jer nemaju stručnu pomoć. Osigurat ćemo savjetodavnu podršku za pisanje i prijavu projekata na nacionalne i EU fondove. Time ćemo otvoriti dodatne izvore financiranja i osnažiti kapacitete klubova da dugoročno planiraju svoj razvoj.

Sportski turizam – nova razvojna prilika za Istru
Istra ima sve preduvjete da postane europska destinacija za zimske sportske pripreme – posebno za nogometne klubove iz Italije, Njemačke, Austrije i srednje Europe. Blaga mediteranska klima, prometna povezanost i već postojeći hotelski kapaciteti stvaraju izvrsne uvjete za razvoj sportskog turizma. Do 2035. godine ciljamo izgraditi i opremiti 50 nogometnih igrališta u svim dijelovima Istre s infrastrukturom koja uključuje svlačionice, regeneracijske zone i sustave za održavanje terena.

Ova igrališta bit će dio šire usluge koja uključuje smještaj, prehranu, prijevoz, medicinsku podršku, organizaciju utakmica i dodatne sadržaje za timove. Takav model već uspješno primjenjuju destinacije poput Antalije u Turskoj. Sportski turizam može produžiti turističku sezonu, napuniti hotele izvan ljeta i otvoriti nova radna mjesta u sportu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima. Uz dobru suradnju lokalnih vlasti, klubova i gospodarstva, Istra se može pozicionirati kao europski centar zimskih priprema – čime povezujemo sport, turizam i održivi regionalni razvoj.

II. Istra u našim rukama – Zaštita prostora i prirodnih ljepota

Istra je jedinstvena po svom krajoliku, priobalju, vodi i plodnoj zemlji – ali sve to danas je pod prijetnjom stihijskog razvoja, loših političkih odluka i privatnih interesa koji se stavljaju ispred onog javnogđ. Vrijeme je da županijska vlast preuzme odgovornost i stane u obranu našeg zajedničkog prostora i resursa.

NOVI PROSTORNI PLAN – ZA LJUDE, NE ZA ŠPEKULANTE

Zaštita prostora kao županijski prioritet
Koristit ćemo županijske ovlasti u prostornom planiranju kako bismo sustavno štitili prostor i spriječili daljnju devastaciju prirodnih, poljoprivrednih, priobalnih i krajobrazno vrijednih područja. Prostorne planove županije usmjerit ćemo na očuvanje šuma, plodnog tla, voda i zaštićenih područja, te ćemo spriječiti prenamjenu tih površina u građevinska područja bez jasnog i dokazanog javnog interesa. U kriterije za određivanje građevinskih područja izvan naselja ugradit ćemo načela održivosti, otpornosti na klimatske promjene i prostorne pravednosti.

Prioritet je korištenje brownfield lokacija, ne širenje u prirodu
Poseban naglasak stavit ćemo na obnovu i prenamjenu postojećih zapuštenih prostora – tzv. brownfield lokacija – kojih u Istri ima mnogo. Umjesto širenja u neizgrađeni prostor, poticat ćemo korištenje napuštenih industrijskih i vojnih objekata za nove sadržaje, kroz ciljane prostorne planove. Ukinuti ćemo u prostornom planu planiranih 18 golf igrališta diljem Istre.

Stručno planiranje i javno sudjelovanje
Obvezat ćemo uključivanje stručnjaka za zaštitu okoliša, prirode i klimatske politike u svaku fazu izrade prostornih i urbanističkih planova županijskog značaja. Javne rasprave učinit ćemo stvarno dostupnima – kroz digitalne platforme, aktivnu obavijest građanima i obvezu razmatranja i argumentiranog odgovora na sve zaprimljene primjedbe.

Nadzor bez ovlasti? Moguće je.
Na županijskoj razini uspostavit ćemo stručne timove koji će trajno pratiti provedbu prostornih planova, voditi registar zahvata u prostoru i izrađivati godišnja izvješća o stanju prostora. Iako županije nemaju inspekcijske ovlasti, sustavno ćemo prikupljati podatke o odstupanjima i nepravilnostima te ih proaktivno prijavljivati nadležnim državnim inspekcijama, s ciljem osiguranja provedbe zakona.

Partnerstvo s građanima i civilnim društvom
Također, uspostavit ćemo sustav suradnje s organizacijama civilnog društva, mjesnim odborima i građanskim inicijativama koje se bave zaštitom prostora, okoliša i kulturne baštine – kako bismo zajednički identificirali rizične lokacije, razmjenjivali informacije i osnažili lokalne zajednice u obrani javnog interesa. Županije moraju biti partner građanima u zaštiti prostora, a ne servis investitorima.

OBALA JE JAVNO DOBRO – I MORA OSTATI DOSTUPNA SVIMA

Istarska županija ima ključnu ulogu u upravljanju pomorskim dobrom, prostornom planiranju i radu županijskih lučkih uprava. U posljednjim godinama svjedočimo pritiscima na prirodne plaže i uvale kroz koncesioniranje, ograđivanje i prekomjernu izgradnju, čime lokalna zajednica gubi pristup svojoj obali. Mi smo jedina stranka u Istri koja se jasno i glasno borila za očuvanje plaža u Rapcu, uvale u Dajli, uvale Stupova, plaža u Umagu i pulskog Lungomare.

Nova praksa davanja koncesija na prirodnim i gradskim plažama
Sukladno načelu supsidijarnosti prenijeti ćemo ovlasti za dodjelu koncesija na gradove i općine koje racionalno upravljaju pomorskim dobrom, ali uz uvjet omogućavanja slobodnog pristupa plaži i korištenja pomorskog dobra te zaštite prirode.

Preusmjeravanje rada lučkih uprava prema potrebama lokalnog stanovništva i ribara
Kao osnivači županijskih lučkih uprava, usmjerit ćemo njihov rad na razvoj lučke infrastrukture koja koristi lokalnim ribarima i malim brodarima, a ne isključivo na komercijalne projekte i širenje betonskih obala. Također, upravna vijeća lučkih uprava bit će obavezna uključiti predstavnike lokalnih zajednica, udruga ribara i civilnog društva.

Izgradnja komunalnih vezova
Financijska sredstva županijskih lučkih uprava koristit ćemo prvenstveno za izgradnju komunalnih vezova za lokalno stanovništvo te održavanje pristupačnosti i sigurnosti javnih dijelova obale, a ne za prenamjenu prirodnog prostora u komercijalne sadržaje.

Uvođenje boljeg prostornog nadzora i javne evidencije pomorskog dobra
Županijski odjel za prostorno planiranje redovito će ažurirati i javno objavljivati karte pomorskog dobra, uključujući kategorizaciju plaža i status pristupnih puteva. Pomorsko dobro je po zakonu opće dobro i mora biti dostupno svima, bez obzira na koncesijska prava koja se odnose na određene dijelove plaža. U suradnji s općinama i gradovima izradit ćemo registar plaža i uvala koje su dane u koncesiju, a u tom registru bit će jasno označeni slobodno dostupni dijelovi.

Zabrana dohranjivanja plaža kao mjera zaštite morskog okoliša
Istarska županija prestat će podržavati planove koji uključuju dohranjivanje plaža, jer se radi o praksi koja trajno narušava morski ekosustav i smanjuje bioraznolikost. Nadzirat ćemo i dokumentirati sve radove na pomorskom dobru kako bi se spriječile samovoljne intervencije koncesionara i osigurala odgovornost za štetu na okolišu.

Gospodarenje otpadom u Istri

Sanacija Kaštijuna i početak promjena
Kaštijun je postao simbolom neuspješne politike i neodgovornog upravljanja otpadom u Istri. Ono što je trebala biti suvremena infrastruktura za gospodarenje otpadom pretvorilo se u svakodnevnu noćnu moru za stanovnike Pule, Medulina i okolnih mjesta. Smrad koji se širi zrakom, procjedne tekućine koje su detektirane u šahtovima, netransparentno poslovanje i izostanak suradnje među jedinicama lokalne samouprave – sve su to posljedice loših političkih odluka koje godinama nisu rješavane. Vrijeme je da to promijenimo. Sanacija Kaštijuna ne smije više biti predmetom političkih prepucavanja, već početna točka izgradnje sustava koji poštuje ljude i okoliš.

Smanjenje smrada i zagađenja – konkretne mjere
Učinkovita sanacija Kaštijuna započinje mjerama koje odmah mogu dati rezultate. Prvi korak je osigurati da plinska baklja, koja ima ključnu ulogu u sprječavanju širenja smrada, radi stalno i pouzdano – ako to uspijeva Rijeci, nema razloga da ne uspije i Puli. Nadalje, moramo zahtijevati redovitu i dokumentiranu kontrolu odvoza procjednih tekućina sa samih ploha odlagališta. Time ćemo smanjiti isparavanje i neugodne mirise koji najviše pogađaju ljude u okolici. Posebno važna mjera je uvođenje jasnih pravila za sve gradove i općine koji dovoze neadekvatan, vlažan otpad – oni koji ne poštuju pravila neka snose i trošak zbrinjavanja takvog otpada. Samo sustav temeljen na odgovornosti može funkcionirati dugoročno.

Novi sustav gospodarenja otpadom – održiv, moderan i javan
Kaštijun ne može biti jedino rješenje za sav otpad Istre. Stoga ćemo pokrenuti donošenje novog Plana gospodarenja otpadom Istarske županije, bez daljnjih odgoda i kompromisa. Taj plan mora predvidjeti lokacije za izgradnju potrebne infrastrukture, uključujući kompostane i bioplinska postrojenja, koje ćemo osigurati izmjenama Prostornog plana županije. Najvažniji strateški cilj je izgradnja županijskog bioplinskog postrojenja u javnom vlasništvu, daleko od gusto naseljenih područja, čime ćemo omogućiti obradu odvojeno prikupljenog biootpada i izbjeći ovisnost o privatnim monopolima. To je temelj novog, decentraliziranog modela koji ravnomjerno raspodjeljuje teret i koristi.

Pravedna raspodjela odgovornosti i prekid nepoštene prakse
Novi sustav mora biti pravedan, a to podrazumijeva primjenu načela “onečišćivač plaća”. Oni koji ne odvajaju otpad, moraju snositi i financijske posljedice. Kao manjinski suvlasnici Kaštijun d.o.o., inzistirat ćemo na tome da se uvede cjenik koji će stimulirati gradove i općine da dovoze manje otpada i bolje planiraju upravljanje vlastitim vrhuncima. Županija će aktivno tražiti od jedinica lokalne samouprave da smanjuju količine miješanog otpada te ćemo poticati one koji ulažu u sustave prevencije i odvojenog prikupljanja. Svaka jedinica lokalne samouprave mora planirati i preuzeti odgovornost za vlastite vrhunce. Od Vlade Republike Hrvatske tražit ćemo ono što je omogućeno i Varaždinu – financiranje zbrinjavanje nagomilanog baliranog goriva (SRF) na Kaštijunu. Ova pitanja više ne mogu ostati prepuštena stihiji ni ignoriranju.

Decentralizacija, struka i suradnja kao temelj rješenja
Jedan od ključnih koraka bit će zaustavljanje daljnjeg opterećivanja Kaštijuna novim, potencijalno štetnim projektima. Postrojenja za sušenje fekalnog mulja, nova kompostana i druga infrastruktura ne smiju se više koncentrirati na jednoj lokaciji. Zatražit ćemo da struka odredi nove, pravedne i prikladne lokacije za razvoj manjih, lokalnih postrojenja. Na taj način Kaštijun će se postupno rasteretiti, a sustav postati otporniji i ravnomjernije raspoređen. Sve ovo neće biti moguće bez prave suradnje među svim gradovima i općinama u Istri. Zato ćemo pokrenut proces rješavanja problema gospodarenja otpadom, temeljen na solidarnosti, odgovornosti i međusobnom poštovanju.

III. Istra jednakih prilika 

POLJOPRIVREDA

Očuvanje poljoprivrednog zemljišta – temelj prehrambene suverenosti

Zaštita poljoprivrednog zemljišta ključna je za budućnost prehrane, gospodarstva i očuvanja načina života u Istri. Strožim uvjetima prostornog plana Istarske županije spriječit ćemo prenamjenu poljoprivrednih površina u građevinska područja bez jasnog i dokazanog javnog interesa. U kriterije za određivanje građevinskih područja izvan naselja ugradit ćemo načela održivosti, otpornosti na klimatske promjene i prostorne pravednosti.Poljoprivreda mora ostati temeljna djelatnost na istarskom prostoru, a ne prepuštena stihiji tržišta ili špekulacijama s nekretninama. Očuvanje tla danas znači sigurnu hranu i održiv život sutra.

Poticaji i podrška lokalnim proizvođačima
Posebno ćemo podržavati male i lokalne proizvođače kroz izravne poticaje, stručno savjetovanje i siguran plasman proizvoda u škole, vrtiće i javne ustanove putem zelene javne nabave. Time ćemo skratiti opskrbne lance, smanjiti emisije CO₂ i istarskoj djeci omogućiti zdraviju i kvalitetniju prehranu. Lokalna proizvodnja mora biti srce našeg prehrambenog sustava, a županija partner malim OPG-ovima i malim proizvođačima.

Izgradnja sustava za preradu, skladištenje i plasman hrane
Bez moderne infrastrukture nema snažne poljoprivrede. Izradit ćemo detaljnu bazu proizvođača, razviti centre za skladištenje i obradu hrane te izgraditi mini hladnjače i objekte za preradu. Ulagat ćemo u brendiranje i promociju istarskih proizvoda, čuvajući njihovu autentičnost i osiguravajući veću dodanu vrijednost proizvođačima. Cilj je stvaranje zatvorenog kruga od njive do stola, s naglaskom na lokalne proizvode i održivost.

Zaštita autohtonih proizvoda i jačanje identiteta
Radit ćemo na zaštiti autohtonih proizvoda kroz oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla prema standardima EU-a. Time ne samo da štitimo kvalitetu proizvoda poput istarskog pršuta, maslinovog ulja ili vina, već i čuvamo prepoznatljivost Istre na domaćem i stranom tržištu. Zaštićeni proizvodi donose veću zaradu proizvođačima, otvaraju vrata izvozu i jačaju poljoprivredno-turističku ponudu regije.

Razvoj stočarstva, povrćarstva, pčelarstva i sjemenarstva
Podupirat ćemo razvoj stočarske proizvodnje kroz modernizaciju klaonica i skladišta, poticati širenje povrtlarske i voćarske proizvodnje izgradnjom skladišnih kapaciteta i mini hladnjača te nastaviti snažnu podršku pčelarima. Obnova proizvodnje autohtonog sjemena, posebice leguminoza, dodatno će obogatiti poljoprivrednu raznolikost i omogućiti samoodrživost kroz kvalitetnu krmu, oplemenjivanje tla i razvoj medne paše.

Mladi u poljoprivredi i prilagodba klimatskim promjenama
Posebno ćemo poticati mlade da ostanu na zemlji kroz mjere za pokretanje poljoprivrednih gospodarstava, razvoj dopunskih djelatnosti i izravnu prodaju. Gradit ćemo sustave navodnjavanja, sustave za prikupljanje kišnice, povezivati poljoprivredna gospodarstva s javnim vodoopskrbnim mrežama i poticati korištenje solarne energije i agrosolara. Klimatske promjene su izazov, ali uz pametne investicije i prilagodbu možemo održati poljoprivredu otpornom i produktivnom.

Znanstvena podrška i održavanje infrastrukture
Ulagat ćemo u održavanje poljoprivrednih i šumskih puteva za lakši pristup gospodarstvima i zaštitu od požara. Nastavit ćemo podržavati stručno-znanstvena istraživanja kroz suradnju s Poljoprivrednom školom Poreč i Institutom za poljoprivredu i turizam, te provoditi Program razvoja lovstva i šumarstva. Znanje i suradnja ključ su snažne i otporne istarske poljoprivrede.

RIBARSTVO I AKVAKULTURA

Ribarska infrastruktura kao ključ razvoja
Bez moderne ribarske infrastrukture nema snažnog i održivog ribarstva. Prioritet nam je ulaganje u obnovu i izgradnju ribarskih luka, iskrcajnih mjesta i skladišnih prostora. Potrebni su hladnjače, prostorije za preradu, punionice za električne brodske pogone i suvremena oprema za održavanje plovila. Tako ćemo ribarima omogućiti bolje uvjete rada, sigurniji iskrcaj ulova i kvalitetniji plasman proizvoda. Infrastruktura koja prati održive ribarske prakse ne samo da podiže konkurentnost naših ribara, već jamči očuvanje ribarske tradicije i života obalnih zajednica.

Jačanje uloge ribara i održivo upravljanje morem

Naša politika temeljit će se na osnaživanju lokalnih ribara kroz poticanje osnivanja ribarskih zadruga koje im omogućuju zajednički plasman proizvoda i jaču pregovaračku poziciju prema velikim otkupljivačima. Posebno ćemo poticati model zajedničkog upravljanja resursima, gdje ribari, znanstvenici i institucije zajedno donose odluke o održivom upravljanju zaštićenim morskim područjima i ribljim fondom. Cilj je graditi ravnotežu između očuvanja okoliša i ekonomske održivosti ribarskih zajednica.

Održivi razvoj tržišta ribljih proizvoda
Poticat ćemo razvoj domaće prerade ribe i širenje skladišnih kapaciteta kako bismo povećali dodanu vrijednost ribarskih proizvoda koji ostaju u Hrvatskoj. Podržat ćemo održivost akvakulture, osobito smanjenje upotrebe ribljeg brašna i štetnih tvari. Važan dio politike bit će edukacija potrošača o razlikama između divljeg ulova, uzgojene ribe i problemima nezakonitog ribolova, uz promicanje konzumacije manje poznatih, ali održivih vrsta. Posebno ćemo poticati razvoj peskaturizma i diversifikaciju ribarskih prihoda, čime ćemo doprinijeti smanjenju pritiska na riblji fond.

Zaštita morskih ekosustava i oporavak ribljeg fonda
U suradnji s ribarima proširivat ćemo mrežu zaštićenih morskih područja i jačati aktivne mjere zaštite morskih ekosustava kako bismo osigurali dugoročno povećanje ribljeg fonda i očuvali biološku raznolikost. Povećat ćemo selektivnost ribolovne opreme putem sustava potpora, kako bi se smanjio ulov neželjenih vrsta i spriječio pretjerani izlov. Posebnu pažnju posvetit ćemo borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova kroz jačanje nadzornih aktivnosti i bolje opremanje nadležnih tijela.

GOSPODARSKI RAZVOJ

Stavljamo naglasak na ravnomjeran i održiv razvoj svih mikroregija Istre. Istra treba postati lider u proizvodnoj industriji, zelenim tehnologijama i održivom turizmu, stvarajući pritom nove radne prilike i privlačeći investicije koje nisu isključivo usmjerene na masovni turizam.

Iako Istarska županija ima dobar geografski položaj i potencijal za razvoj infrastrukture, trenutno je previše ovisna o turizmu. Da bi privukla investicije u druge sektore, potrebno je poduzeti konkretne korake.

POTICANJE GOSPODARSKOG RAZVOJA

Strategija “Inovacije i proizvodnja 2035.”
Županija će usvojiti ambiciozan plan razvoja pod nazivom “Inovacije i proizvodnja 2035.” koji će usmjeriti ulaganja i javne politike prema razvoju lokalne proizvodnje koja koristi suvremene tehnologije, štedi energiju i poštuje visoke ekološke standarde. U fokusu će biti nova, kvalitetna radna mjesta, veća dodana vrijednost i jače povezivanje obrazovanja, poduzetništva i lokalne zajednice.

Ured za inovacije i ulaganja u proizvodnju
Osnovat ćemo poseban ured koji će pružati stručnu pomoć poduzetnicima, inovatorima i investitorima. Ured će nuditi informacije o slobodnim prostorima, mogućnostima financiranja, zakonskoj regulativi i dostupnim partnerima te pomagati lokalnim poduzetnicima u razvoju novih ideja, prototipova i poslovnih planova.

Podrška malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima
Planiramo konkretne mjere potpore kroz subvencije za početne projekte i startupe, projekte cirkularne ekonomije i digitalizaciju poduzetništva te razvoj edukacijskih centara i suradnje s fakultetima i školama. Ujendo planirmao pojednostaviti interakciju poduzetnika sa Županijom kroz postavljanje “one-stop-shopa”, jedinstvenog ureda u kojem će poduzetnici moći sve obaviti na jednom mjestu.Investicijski forum za održivu proizvodnju
Jednom godišnje organizirat ćemo veliki investicijski forum posvećen razvoju pametne i održive proizvodnje, okupivši poduzetnike, investitore, banke i stručnjake. Forum će biti prostor za razmjenu ideja i predstavljanje konkretnih projekata u cilju pokretanja novih proizvodnih pogona i inovacija.

Sajam tehnologije i proizvodnje – IstraTech Expo
IstraTech Expo bit će prvi sajam tehnologije i proizvodnje u Istri, koji će okupiti domaće i strane izlagače koji nude rješenja za suvremenu proizvodnju: strojevi, alati, energija, pametna logistika, održiva ambalaža i digitalne inovacije. Sajam će uključivati radionice, panele i edukacije, s ciljem približavanja tehnologije ljudima i jačanja lokalnih veza.

GOSPODARSKE ZONE I RAVNOMJERAN RAZVOJ ISTRE

Cilj je razviti proizvodne i obrtničke zone koje omogućuju ravnomjeran gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti i poticanje novih industrija. Fokus treba biti na zelenim tehnologijama, održivoj poljoprivredi i pametnoj industriji, uz potporu lokalnih zajednica i obrazovnog sektora.

Digitalna karta prostora za proizvodnju
Kako bi se omogućio bolji pregled mogućnosti ulaganja, Županija će izraditi digitalnu kartu svih slobodnih prostora i zona pogodnih za proizvodnju. Karta će biti dostupna online i sadržavati informacije o lokaciji, veličini, infrastrukturi, vlasništvu, uvjetima zakupa ili kupnje, te će biti redovito ažurirana.

Ravnomjeran razvoj gospodarskih zona
Istra mora razvijati poslovne zone koje odgovaraju lokalnim specifičnostima – od sjevera (Umag, Buje), preko središnje Istre (Pazin, Žminj), do juga (Pula, Medulin). Nove zone trebaju biti usmjerene na održivu industriju, obrte, servisne i uslužne djelatnosti, a ne isključivo na maloprodaju i skladišta. Specijalizirane gospodarske zone koje su potrebne Istri:

“zelena industrijska zona” – za proizvodnju solarnih panela, baterija i ekoloških građevinskih materijala; 

“Tech Hub Istra” – zona za IT, proizvodnju elektronike i softverske kompanije;

“Agro-industrijska zona” – za preradu hrane, proizvodnju ambalaže i logistiku.

ODGOVORAN I ODRŽIV TURIZAM

Ograničavanje apartmanizacije i odgovorno planiranje prostora
Masovna apartmanizacija ugrožava prostorni identitet istarskih gradova i sela, stvara pritisak na infrastrukturu, podiže cijene stanovanja i osiromašuje život lokalnog stanovništva. Zauzet ćemo jasan stav protiv stihijske gradnje apartmanskih naselja bez javnih sadržaja, igrališta, škola i domova zdravlja. Prostorno planiranje u ingerenciji županije kojom ćemo upravljati podržavat će održivi razvoj, jačati kapacitete lokalnih zajednica i štititi prostor kao javno dobro. Prednost će imati obiteljski iznajmljivači koji se ne vode isključivo brzom zaradom te reinvestiraju u lokalnu zajednicu. Potrebno je vratiti  strateški pristup planiranju , usklađen s potrebama stanovnika i zaštitom okoliša. Dugoročno, cilj je izgraditi otporan turistički model koji će donositi korist svima – a ne samo investitorima u brzu zaradu.

Održivi turizam u unutrašnjosti Istre
Unutrašnjost Istre nudi ogroman potencijal za razvoj cjelogodišnjeg i održivog turizma, koji se temelji na lokalnim resursima, tradiciji i zajednici. Fokus ćemo staviti na razvoj agroturizama, eko-sela i autentičnog smještaja u obnovljenim starim kućama, uz poticanje domaće proizvodnje hrane, lokalne gastronomije i integracije turizma s prirodnim i kulturnim bogatstvom regije. Vođene ture, biciklističke i pješačke staze, posjeti lokalnim OPG-ovima, manifestacije i radionice – sve to čini temelje turizma koji poštuje prostor i doprinosi lokalnoj ekonomiji. Ovakav pristup ne samo da čuva krajolik i naselja od prenamjene i preizgradnje, već i ravnomjerno razvija Istru, smanjuje pritisak na obalna područja i otvara nova radna mjesta u ruralnim dijelovima.

ENERGETSKA ODRŽIVOST

Energetska sigurnost i modernizacija mreže
Istarski elektroenergetski sustav predugo se oslonjen na ugljen kao neobnovljivi fosilni izvor – TE Plomin B – i na usku mrežu zastarjelih 220 kV dalekovoda koji nas spajaju s ostatkom Hrvatske i Slovenije. Tijekom ljeta, kada turistička sezona donosi ogroman rast potrošnje električne energije, sustav dolazi do granica svojih mogućnosti, a prekidi u opskrbi postaju sve realnija prijetnja. Takav model snabdijevanja ostavlja naše zajednice ranjivima: samo jedan kvar na Plominu B ili prekid na izoliranim dalekovodima može izazvati dugotrajne nestanke struje i ozbiljno poremetiti rad škola, bolnica te malih i srednjih poduzeća. Kako bi se osigurala stabilnost sustava, županija mora snažnije zagovarati i tražiti suradnju s nadležnim državnim tvrtkama kako bi se uložilo u novu elektroenergetsku infrastrukturu – posebno u izgradnju dodatnih 400 kV i 220 kV dalekovoda, modernizaciju trafostanica te digitalizaciju upravljanja mrežom. Takva ulaganja povećat će otpornost sustava, omogućiti sigurnu opskrbu u svim uvjetima i otvoriti prostor za integraciju obnovljivih izvora energije.

Razvoj obnovljivih izvora energije
Put prema energetskoj samodostatnosti Istre vodi kroz snažan razvoj obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih i vjetroelektrana te bioplinskih postrojenja. Danas u Istri imamo tek 41 MW instalirane solarne energije, dok su potrebe i potencijal daleko veći – cilj od 400 MW do 2033. realan je i ostvariv uz podršku županije kroz pojednostavljenje procedura, sufinanciranje projekata i aktivno uključivanje javnog i privatnog sektora. Proučavamo i potencijal vjetra kroz buduće offshore vjetroelektrane, koje će napajati naše obalne zajednice čistom i obnovljivom strujom. Uz to, decentralizirana bioplinska postrojenja na farmama i u ruralnim sredinama omogućuju lokalnu proizvodnju električne i toplinske energije te zbrinjavanje poljoprivrednog biootpada na održiv način.

Lokalna energetska samodostatnost i otpornost ruralnih zajednica
Ruralni dijelovi Istre imaju ogroman, još neiskorišten potencijal za proizvodnju čiste energije i stvaranje lokalne otpornosti. U ruralnim krajevima želimo poticati bioplinska postrojenja koja će lokalni biorazgradivi otpad i biomasu pretvarati u električnu i toplinsku energiju, stvarajući dodatni izvor prihoda i gnojivo za poljoprivredu – istinski kružni model gospodarstva. Kroz poticanje izgradnje malih bioplinskih postrojenja koja koriste ostatke iz stočarstva, vinogradarstva, maslinarstva i drugih grana poljoprivrede, moguće je osigurati grijanje plastenika, cjelogodišnju proizvodnju hrane i stabilnu električnu energiju za lokalne potrebe. Postrojenja u vlasništvu ili suvlasništvu više farmi mogu biti i važan izvor dodatnog prihoda. Takvim pristupom rješavamo više problema odjednom – zbrinjavanje otpada, smanjenje emisija, jačanje lokalnog gospodarstva i energetske neovisnosti. Ova politika osnažuje male proizvođače i gradi otpornije, održive zajednice.

Ubrzanje administrativnih i razvojnih procesa
Posebno ćemo ubrzati administrativne procedure u nadležnosti županije kako bi se projekti čistih izvora brže realizirali. Brojni projekti obnovljivih izvora energije u Istri nailaze na prepreke zbog sporih, kompliciranih i neusklađenih administrativnih procedura poput odugovlačenja u donošenju prostornog plana. Kako bismo do 2033. ispunili ciljeve energetske tranzicije, županija mora biti aktivni pokretač promjena. Potrebno je digitalizirati i skratiti proces izdavanja dozvola, osigurati bolju koordinaciju između lokalne i državne razine te aktivno pomoći građanima, poduzetnicima i jedinicama lokalne samouprave u pripremi projekata. Uvođenjem pilot-projekata u svakoj mikroregiji Istre: pametne mikro mreže i energetski parkovi služit će kao laboratoriji za inovacije prilagođene svakom kutku Istre. Tako jačamo energetsku samodostatnost naših sela i gradova, uključujemo građane u odlučivanje te zajednički gradimo otpornu i pravednu budućnost, osnaženu lokalnim zelenim gospodarstvom.

PROMET

BOLJI JAVNI PRIJEVOZ U ISTRI – BOLJA POVEZANOST ZA SVE

Uvođenje mreže električnih minibusa za povezivanje manjih gradova i sela

Uspostaviti ćemo mreže električnih minibusa koji bi povezivali manja naselja s regionalnim centrima, omogućujući građanima jednostavniji pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama i radnim mjestima. Ova inicijativa također bi smanjila prometnu zagušenost i emisije štetnih plinova, doprinoseći održivosti i zaštiti okoliša.​

Uvođenjem ovakvih vozila u javni prijevoz omogućila bi se uspostava fleksibilne mreže linija koje povezuju manja naselja s većim gradovima, olakšavajući svakodnevne migracije stanovništva zbog posla, obrazovanja ili drugih potreba.​

Ova inicijativa također potiče lokalno gospodarstvo kroz proizvodnju i održavanje vozila unutar regije, stvarajući nova radna mjesta i jačajući tehnološki razvoj. Korištenje električnih minibusa proizvedenih u Istri predstavlja sinergiju između lokalne industrije i potrebe za održivim prijevozom, čime se dodatno doprinosi smanjenju ugljičnog otiska i promicanju ekološke svijesti među građanima.​

Implementacija mreže električnih minibusa u Istarskoj županiji predstavlja korak prema modernom, održivom i inkluzivnom javnom prijevozu, prilagođenom potrebama svih građana i usklađenom s europskim standardima zelene mobilnosti.

MODERNA ŽELJEZNICA ZA MODERNU ISTRU

Hitno povezivanje sa ostatkom Hrvatske i zapadnom Europom preko Slovenije
Inzistirat ćemo na obnovi i modernizaciji željezničke veze prema Kopru i Ljubljani. Ta veza mora biti temelj za gospodarsko povezivanje Istre sa širim europskim prostorom. Povezivanje sa Slovenijom omogućava bržu i lakšu integraciju Istre u širi europski prometni sustav, što je ključ za razvoj turizma, gospodarstva i lokalnih zajednica. Nastaviti ćemo lobirati i za izgradnju tunela za željeznicu kroz Učku.

Unutarnje povezivanje istarskih gradova putem željeznice predstavlja ključni korak u modernizaciji i održivosti prometnog sustava regije.
Postojeća željeznička trasa pruža priliku za uvođenje Park & Ride sustava, gdje bi građani mogli ostavljati svoja vozila u Vodnjanu, Pazinu, Buzetu i drugim točkama, a zatim efikasno putovati vlakom do Pule i ostalih središta, bez zastoja i problema s parkiranjem. Ovakav sustav smanjuje prometne gužve, povećava kvalitetu života stanovnika i značajno smanjuje negativan utjecaj na okoliš. Daljnji razvoj temelji se na željeznici kao glavnoj osi javnog prijevoza – brz, pouzdan i ekološki prihvatljiv željeznički promet rasteretit će gradove, smanjiti potrebu za novim garažama i omogućiti predvidivo trajanje putovanja. Iako županija nema izravne ingerencije nad upravljanjem željeznicom, obavezujemo se preuzeti  snažnu ulogu poticatelja, koordinatora i zagovaratelja ovakvih projekata prema nadležnim državnim tijelima i infrastrukturnim operatorima. Time bi željeznica postala temelj održivog, modernog i dostupnog javnog prijevoza u Istri.

Pametna infrastruktura – manje betona, više logike
Umjesto daljnjeg betoniranja gradova izgradnjom novih garaža, ulagat ćemo u funkcionalne stanice uz postojeću željezničku prugu, opremljene osiguranim parkiralištima, pristupima za bicikle i povezane s javnim prijevozom. Ova infrastruktura omogućit će efikasan i održiv način kretanja unutar Istre, s manjim negativnim utjecajem na okoliš. Modernizacija željeznice donosi više od samog prijevoza – ona donosi promjenu mentaliteta. Vlak omogućava brže, zelenije i efikasnije putovanje, a kroz ulaganje u pametne prometne točke gradimo temelje nove prometne kulture, u kojoj će javni prijevoz imati prednost pred privatnim. Istru gradimo pametno, s pogledom na budućnost održive mobilnosti.

POMORSKI PROMET – REVITALIZACIJA I POVEZIVANJE

Obnova i modernizacija pomorskih linija
Pulska luka, iako prirodno zaštićena i povijesno značajna, danas je nedovoljno iskorištena. Nekadašnja trajektna linija Pula–Zadar ukinuta je 2014. godine, što je dodatno smanjilo pomorsku povezanost Istre s ostatkom Hrvatske. Potrebno je obnoviti i modernizirati postojeće pomorske linije kako bi se poboljšala regionalna povezanost.

Uspostava međunarodnih pomorskih veza
Uvođenje redovitih brzih brodskih linija između Pule i Venecije, posebno prema interkontinentalnom aerodromu Marco Polo, omogućilo bi bolju povezanost s cijelim svijetom. Založiti ćemo se kod nadležnog ministarstva kako bi unaprijedili povezanost za lokalno stanovništvo koje trenutno do Venecije može doći gotovo isključivo osobnim automobilom.