Kretanje u gradu – značajno povećanje udjela javnog prijevoza
Mobilnost je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a urbana sredina treba udovoljavati potrebi za kretanjem. Shodno tome, u gradskim aglomeracijama postoje različiti načini prijevoza, a svaki korisnik bira sebi optimalan način putovanja.
Poboljšanje mobilnosti uz smanjenje opterećenosti prometnica, nezgoda i zagađenja uslijed korištenja osobnih vozila, zajednički je izazov svim gradovima.
Pametni grad je u prilici ponuditi optimalnu kombinaciju za kretanje (ekološki i ekonomski aspekt) i ponudom motivirati i usmjeriti građane na određene oblike prijevoza. Cilj nam je postati grad održive mobilnosti, što znači grad s visokim udjelom javnog prijevoza (autobusi, prigradski vlak i/ili tramvaj) i stimuliranjem korištenja alternativnih kretanja (biciklizam i pješačenje), a smanjenim udjelom individualnog prijevoza, koji će biti višestruko destimuliran.
Prometni, biciklistički i pješački sustav
Za smanjenje količine vozila u gradu, potreban je kvalitetan JGP, ali i poticanje korištenja (el.)bicikla i (el.)romobila. To podrazumijeva razvoj biciklističkih staza po cijelome gradu.
Definirati i redefinirati ćemo glavne tranzitne prometnice u svim dijelovima grada.
Sve sporedne ceste, kod kojih postoji ta mogućnost, pretvoriti ćemo u “pristupne ceste” tj. ceste koje koriste stanari i njihovi gosti, koje će se vezati na glavne tranzitne pravce. “Pristupne ceste” ćemo, gdje je moguće, pretvoriti u jednosmjerne kružne ogranke. Pretvaranjem dvosmjernih u jednosmjerne ulice, oslobađa se jedna prometna traka za pješačku, biciklističku stazu i zeleni pojas, a smanjuje se zagađenje, buka i opasnost od prometnih nezgoda. Glavni tranzitni pravci biti će nositelji JGP.
Slijedom navedenog ćemo brzo i jeftino razviti široku mrežu biciklističkih i pješačkih staza. Proširiti ćemo biciklističku mrežu prema prigradskim naseljima, plažama i atrakcijama u blizini (npr. Kamenjak), kako bi potaknuli alternativne vrste kretanja prilikom odlaska na rekreaciju, sport i zabavu, kako domicilnog stanovništva, tako i turista.
Proširenje biciklističke i pješačke infrastrukture
Postaviti ćemo natkrivene postaje za bicikle kao mjesta na kojima će biciklisti moći zaključavati svoje bicikle i napuniti bateriju. Plansko uvođenje “bike-sharing” servisa na razini cijelog grada s ciljem da se stimulira korištenje bicikle umjesto automobila za sve relacije do distance od 15 minuta, što pokriva područje cijelog grada. Povećati ćemo površinu pješačkih zona. Kvalitetno analizirati strukturu urbane infrastrukture (poslovno, stambeno, turističko, proizvodno), te prema podacima, uvoditi pješačke zone po kvartovima, na korist građana i gospodarskih subjekata, a uz navedeno ćemo povećati količine zelenih površina. Postojeće pješačke zone (ul. Sergijevaca, Kandlerova…) ćemo sanirati i popraviti kvalitetu života i sam izgled centra grada.
Planirat ćemo i preregulirati sve ulice u gradskom centru prema novom modelu “dijeljene ceste” na kojoj biciklisti prometnice koriste ravnopravno s motornim vozilima. Istovremeno ćemo smanjiti brzinu kretanja vozila u centru grada na idealnih 35 km/h.
Javni gradski prijevoz
Linije JGP obradit ćemo po frekventnosti putnika prema satima, danima i tjednima, te u skladu s time organizirati i vozni red i linije. Prilagoditi ćemo ih potrebama svakog kvarta, tj. stanovnika i sadržaja koje pojedini kvart ima. Autobusne postaje ćemo opremiti monitorima koji će prikazivati vozni red i točno vrijeme dolaska sljedećeg autobusa. Cijene putne karte ćemo dovesti na razinu koja će potaknuti građane/ke da javni transport koriste kao primarno sredstvo kretanja gradom. S tim ciljem omogućit ćemo prijevoz bicikli autobusima (u slučaju “naknadnih” loših vremenskih uvjeta), ali i korištenje javnog servisa za najam bicikli korištenjem autobusne putne karte. Autobusne karte moraju vrijediti na određeni vremenski period (npr. 2 h), kako bi se sa jednom te istom kartom moglo presjedati bez dodatnih troškova.
Dugoročno, raditi ćemo na tome da omogućimo besplatan javni prijevoz na području grada za sve putnike/ce. Sinergijski učinak kojeg planiramo predstavlja neizostavan dio politike kružnog gospodarstva. Smanjimo li potrebu za prvim, drugim ili trećim osobnim automobilom omogućit ćemo obiteljima da sredstva ulože u kvalitetnije uvjete života. Smanjenje prometa osobnim vozilima posljedično će smanjiti broj nesreća (poginulih, povrijeđenih te materijalnih šteta), smanjiti zagađenje zraka ali i otvoriti grad pješačkom i biciklističkom prometu. JGP je jedno od sredstava kojima planiramo vratiti grad građankama i građanima svih uzrasta.
Uz pomoć EU fondova nabavit ćemo manje autobuse na električnu energiju ili vodik, koji bi opsluživali one dijelove grada koji su danas nedovoljno povezani sustavom JGP.
Parkiranje
Zajedno s JGP treba napokon izgraditi parking garažu na obodu centra grada kako bi se mogla provesti “Park and ride” strategija, a ujedno i riješiti problem s parkirnim mjestima u centru grada. U staroj jezgri ćemo razvijati parkirna mjesta samo za stanare, čime ćemo spriječiti nepotreban dotok velike količine vozila u centar.
Budućnost
Pula je imala tramvaj u funkciji više od 30 godina. Mnogi gradovi Mediterana koriste tramvaj kao turističku atrakciju ali i kao suvremen – tih, brz i ekonomičan – način kretanja gradom. To se naročito dokazuje kada se povezuje s “park & ride” sustavom, te se time čuva grad od zagađenja, buke i brzina opasnih po pješake i bicikliste. Planirat ćemo povratak tramvaja u Pulu jer je izvedba već dokazano moguća a takvim strateškim investicijama ćemo potvrditi da razmišljamo o dugoročnoj dobrobiti grada i njegovih građana.
Povezati ćemo Pulu i Vodnjan modernom prugom, kako bi ista ušla u sustav JGP-a Pule i Vodnjana (cca 12 km pruge). Željeznica je ekološki prihvatljiva transportna tehnologija, brza, sigurna i udobna. Vodnjan je najveće prigradsko naselje blizu Pule, koji i sam doživljava rast broja stanovnika i gospodarskih subjekata, što garantira visoku razinu eksploatacije električnih vlakova koji bi na toj relaciji prometovali. Veza sa Vodnjanom povezuje i staru gradsku jezgru s parkingom na npr. Valelungi (Mandraču), a samim time oživljavamo i industrijsku zonu Šijana, danas trgovačku zonu grada, a kroz prostore brodogradilišta, linija vodi do poluotoka Stoja.